Devetaška špilja 2

DEVETAŠKA ŠPILJA – “BOŽJE OČI”

Putujete li automobilom putem Loveč-Levski, skrenite prema selu Devetaki i poslije mosta na rijeci Osam, zaustavite se. Odavde počinje staza kojom ćete malo hodati – oko kilometar i pol, po desnoj obali rijeke. Tako ćete stići do jedne od najvećih špilja u Bugarskoj – do Devetaške špilje. Engleski putopisac James Baker donosi prve podatke o njoj 1877. g. Špilju je 1921. g. prvi istražio prof. Gavril Kacarov, i tu pronašao tragove materijalne kulture.

Devetaška špilja 3

Devetaška špilja je uistinu veličanstvena, jer, ovdje nije riječ o običnoj špilji kao špilji – jer, ona niti je tijesna, niti je mračna. Prije bi se moglo reći da svojim oblikom podsjeća na grandioznu građevinu s kupolom, kroz čiji ogroman i poluovalan ulaz – veličine od 30 do 35 m, ulazi obilna svjetlost. Dugačka je 2444 m i prostire se na golemoj površini od 20 400 m². Na svodu njezine glavne galerije je sedam otvora, to su tzv. Okna – naime, na svod je stoljećima unatrag djelovala i nadirala voda i tako oblikovala ovaj fenomen, zbog svog oblika poznat kao Okna. Između sedam takvih otvora, dva od kojih su veličinom gotovo ista i imaju oblik očiju. Kroz te otvore, u različitim dijelovima dana, ulazi svjetlost pod različitim kutovima i s različitom količinom Sunčeve svjetlosti. A noću… Noću se kroz njih u glavnu galeriju Devetaške špilje probija blijeda Mjesečeva svjetlost i vidi se nježno titranje dalekih zvijezda. Narod je ova dva otvora nazvao Božje oči. U starije kameno doba (oko 70 000 g. pr. Kr.), vidio li je Bog kako su ovdje ljudi živjeli, bdio li je nad njima i u mlađe kameno doba – u VI. tisućljeću prije Krista? Sažalio li se na dušu ovdje pokopanog 11-godišnjeg djeteta, čiji je grob otkriven stoljećima kasnije, 1996. g.?

Devetaška špilja 4

Lijevi dio špilje dug je više od 2000 m. Njime teče mala rijeka, koja prolazi središnjom prostorijom i poslije stotinjak metara ulijeva se u rijeku Osam. Svojim putem ispod stijena napravila je tunel pa se kaskadama spušta niz deset prirodno nastalih jezera. Riječni tok prelazi nekoliko vapnenačkih formi, sličnih okamenjenom slapu, visokom od 5 do 8 m.

Desni dio špilje je suh i topao. U svojoj unutrašnjosti se širi i čini ogromnu, pravokutnu prostoriju, visoku od 58 do 60 m – prema ovim dimenzijama, u nju bi stao hram „Sv. Aleksandar Nevski“ (visina njegove središnje kupole je ‘samo’ 46,30 m, a sa zvonima i pozlaćenim križem, hram je visok 53,02 m). Već pri samom ulasku u dvoranu osjeća se posebna atmosfera: dotud dolazi ptičji pjev, a rominjanje malog potoka spaja se s tihim zvucima šišmiša.

Dobri životni uvjeti u špilji – njena veličina, prirodna svjetlost koja prodire duboko u nju, dobre obrambene mogućnosti, blizina izvora i rijeka, šuma s divljači i pašnjacima, od najstarijih su vremena privlačili pozornost čovjeka. U kamenom i brončanom dobu (V. tisućljeće pr. Kr.), ljudi su naseljavali gotovo čitav njezin prostor. Nije slučajno što su upravo u ovoj špilji pronađeni neki od najzanimljivijih nalaza na bugarskom području iz vremena neolita. Između ostalog, tu su kultni predmeti, glineni idoli, brončane posude s ugraviranim geometrijskim figurama i paunovim glavama. Jedan Devetaška špilja 11izniman nalaz s početka neolita (kraj VII. i početak VI. tisućljeća pr. Kr.) je dio okrugle plitice s nacrtanom svastikom, riječ je o jednom od najranijih prikaza ovoga znaka. Otkriveno je još sličnih posuda od pročišćene gline, s ispoliranom crvenom i svijetlosmeđom površinom i s bijelim crtežom. Tijekom arheoloških iskapanja 2004. g., znanstvena ekspedicija koja radi prema projektu Povijesnog muzeja u Loveču, otkrila je jedinstveni brončani predmet iz 5. st. pr. Kr. Figura je bogato ukrašena različitim ornamentima, konusnog je oblika i ukošenog vrha. Ljudi su tu živjeli i u vrijeme brončanog, željeznog i rimskog doba. U središnjem dijelu Devetaške špilje, u rimsko je doba, ponad jednog malenog prirodnog izvora, napravljeno svetište. Među njegovim ostacima pronađena je zavjetna ploča s likom Artemide kako jaši na srni i u ispruženoj ruci drži luk.

Devetaška špilja je 1996. g. proglašena zaštićenim prirodnim spomenikom. U kolovozu iste godine, trnovski profesor Todor Ovčarov i plevenski arheolog Venci Gergov, zajedno s plovdivskim i sofijskim studentima, započeli su arheološka iskopavanja. Tada je otkriven, prvi u ovom području, grob 11-godišnjeg djeteta, čije je tijelo bilo u embrionalnom položaju, u smjeru sjever-jug. U davnini se smatralo da tako duša počinuloga postaje besmrtnom.

Osim što je najbogatije špiljsko arheološko nalazište u Bugarskoj, Devetaška špilja je poznata i po svojoj biološkoj raznolikosti. Tu živi 12 vrsta zaštićenih vodozemaca, mogu se vidjeti 82 vrste ptica, od kojih je 13 upisano u Crvenu knjigu, 34 vrste sisavaca (4 od njih su u bugarskoj Crvenoj knjizi, a 15 su upisani na svjetski Crveni popis) i 15 vrsta šišmiša. Kao utočište za šišmiše, špilja je međunarodno važna pa se u Sporazumu o očuvanju europskih vrsta šišmiša – EUROBATS, nalazi se kao prioritetni objekt.

Tijekom sezone parenja sisavaca koji žive u špilji, vodena galerija je zatvorena za posjetitelje od 1. studenoga do 1. travnja, a galerija u kojoj nema vode od 25. svibnja do 31. srpnja. Dio špilje s dnevnim svjetlom je za posjetitelje otvoren tijekom cijele godine.

U Devetaškoj špilji su se 2011. g snimale scene holivudskog filma „Plaćenici 2“, s Bruceom Willisom, Silvesterom Staloneom, Dolphom Lundgrenom, Arnoldom Schwarzeneggerom, Jean-Claude Van Dammom i drugim holivudskim zvijezdama. Zbog snimanja je na rijeci Osam napravljen most, koji je po završetku „poklonjen“ lokalnom stanovništvu. Ali, velika svjetska reklama koju je snimanje donijelo Bugarskoj ima i svoju tamnu stranu. Zaštitnici prirode i ekolozi prosvjedovali su protiv teške opreme i pirotehničkih efekata koji su plašili i tjerali dio velike kolonije šišmiša i drugih zaštićenih vrsta. Poslije snimanja su stručnjaci iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja pregledali špilju i u njoj pronašli mnogo uginulih šišmiša.

U vrijeme godišnjih odmora, a osobito u turističkoj sezoni, špilja je puna posjetitelja iz cijeloga svijeta – neki dođu vidjeti mjesto gdje je sniman holivudski bestseler, druge je privuklo 14 izvora za koje se vjeruje da su ljekoviti, a treći su došli osjetiti neobičnu silu ove mistične špilje. A gdje bi drugdje nego u Вugarskoj svako prirodno čudo neizbježno bilo obavijeno i mistikom. Ufolozi tvrde da Devetaška špilja 14Devetaška špilja skriva tajne izvanzemaljskih civilizacija. Po njima, njezina neobična energija privlači izvanzemaljce, a znak da su bili ovdje su neobični reljefni krugovi na stijenama, koji izbezumljuju turiste. Kao – ovdje se prizemljilo nekoliko letećih tanjura, što je dovelo do stvaranja sedam otvora u glavnoj špiljskoj galeriji, kažu sljedbenici znanstvene fantastike…

U svakom slučaju, posjetite Devetašku špilju i pustite svojoj mašti na volju! Jer, kolikogod čitali, kolikogod fotografija vidjeli, nije dovoljno… Ova čuvena špilja jedno je od mjesta koje bi čovjek naprosto morao vidjeti vlastitim očima!

Zahvaljujući ne samo prirodnim datostima, nego i entuzijazmu lokalnog stanovništva, napravljena je eko-staza, koja dopušta i onima slabo pripremljenima da dotaknu ovu prirodnu ljepotu. Staza je strma, vlažna je i okružena zelenilom. Vijuga pokraj male rječice koja gdjegdje zastaje u dubokim plavim virovima, a gdjegdje se ludo spušta po stijenama. Mali vodopad zavarava pa možete pomisliti „to je to!“, ali ubrzo shvaćate da to ipak nije glavni slap. Napokon se, na kraju staze, poslije velikog zavoja otvara prekrasan pogled na slap kako se strmoglavljuje s 20 m visine.

Ljudska je ruka napravila staze i stube koje dopuštaju da se slap vidi u punoj njegovoj veličanstvenosti. Čini se da je priroda ovdje željela pokazati što su to rasjed, vodena erozija i kras – nešto kao nastava zemljopisa na otvorenome.

Pokazalo se da se ovdje osim vodopada nalazi i cijeli sustav špilja, u koje se ubrajaju Slap, Boninska i Uruška maara špilje, kao i rasjed Vranica.

Mogućnosti daljnjeg očuvanja Devetaške i drugih špilji za koje zasad znaju samo stručnjaci, je u ideji Regionalne turističke asocijacije „Stara planina“ i društva „Balkan assist“. Njihova je namjera razrada nove turističke destinacije – Devetaški plato, u koju bi bilo uključeno cijelo kraško područje, kao resurs za razvoj ekološkog turizma. Projekt, nazvan „Devet stepenica prema zajedničkoj budućnosti“, objedinjuje devet sela (Agatovo, Brestovo, Gorsko Slivovo, Devetaki, Kramolin, Krušuna, Kakrina, Karpačevo, Tepava) i tri općine (Loveč, Letnica, Sevlijevo), kao i nekoliko društava za razvoj Devetaškog platoa. Cilj je izazvati zanimanje i zajedničko sudjelovanje građana i lokalnih vlasti u sveukupnom planiranju i razvoju cijelog područja Devetaškog platoa, kako bi se analizirali i maksimalno iskoristili njegovi jedinstveni zemljopisni, prirodni i kulturni resursi.

Dosad je već obavljeno proučavanje i analiza resursa Devetaškog platoa, kao i nekoliko seminara – u lipnju  „Mobiliziranje lokalnih resursa“ i „Lokalni gospodarski razvoj – mogućnosti seoskih područja“, u srpnju 2017. g. Organizirana je i ljetna škola „Upoznaj svoj Devetaški plato“, koju je polazilo 13 učenika iz sela i općina, kao i natjecanje mladih u crtanju, slikanju i pisanju eseja na istu temu.

Rezultati proučavanja uključili su mnogo ljudi koji vole svoj kraj, spremnih ugostiti posjetitelje kojima će pričati o povijesti, čarobnoj prirodi i prekrasnim pogledima, o više od 20 špilja i rasjeda, među kojima je pet najdužih u Bugarskoj, o brojnim virovima, slapovima i vodenim kaskadama, podzemnim rijekama i jezerima, stijenama na koje se može penjati, tajanstvenim klancima i prekrasnim planinama i livadama.

LINA PENČEVA

(Prevela Katica Sedlar)