Kad netko spomene ime velikog bugarskog slikara Vladimira Dimitrova-Majstora, pred očima mi je uvijek lelujavo, zrelo, žuto klasje pšenice. Ili vidim povijene grane, prepune crvenih jabuka. Ili mi se osmjehuju lijepe mlade Bugarke u narodnim nošnjama. Sjećam se i jedne od čitanki u osnovnoj školi, na čijim koricama je bio dio Majstorove slike „Djevojka s ... Nastavi130. obljetnica rođenja slikara Vladimira Dimitrova - Majstora→
– Ice…. nemoj zaspati! Ti si Bugarin!… Molim te, nemoj zaspati! Nemoj za-spa-ti!!! Povici Stefana Kalojanova, radioveziste Prve bugarske ekspedicije na Mount Everest, preko radijske postaje, neprestano prekidani smetnjama, kojima je pokušavao razbuditi Hristu Prodanova i danas izazivaju mučninu. Na očajničke molbe da ne zaspi, Hristo nije odgovarao… Datum je 21. travnja 1984. g. Samo ... NastaviHristo Prodanov – „Gdje postoji volja, postoji i način!“→
U sjeverozapadnoj Bugarskoj, nedaleko od znamenite Kule Babe Vide u Vidinu i očaravajućih Belogradčanskih stijena, nalazi se još jedna turistička znamenitost, znamenitost koja objedinjuje magiju bugarske prirode i bogatstvo europske povijesti. Riječ je o špilji Maguri – jednoj od najvećih i najpoznatijih bugarskih špilja. Njezine neobične galerije, izdubljene u vapnencu Rabiške mogile, blizu su najvećeg ... NastaviPutovanje kroz podzemlje→
Prema anketama talijanskih i stranih novinara, Leonardo Da Vinci je najveća ličnost Italije svih vremena. I nekako se posve prirodnim čini da putnike ispred središnje rimske zračne luke Fiumicino, jedne od najprometnijih u Europi, pozdravlja Leonardova statua. Visoko uzdignutom lijevom rukom pokazuje prema nebu, a na dlanu desne drži maketu svog letačkog stroja. U Italiji, ... NastaviAsen Pejkov, kipar kojeg životne nedaće nisu zaobilazile→
29. listopada 2012. g., Sofija U jesensko jutro, središtem Sofije teško je odzvanjao zvuk crkvenog svečanog zvona. Bilo je to veliko zvono crkve, spomenika kulture „ Sv. Aleksandar Nevski“. Njegov je veličanstveni zvuk nekoliko minuta lebdio ponad ljudi, automobila i okolnih zgrada-simbola grada – Sofijskog sveučilišta, Nacionalne knjižnice, Umjetničke akademije. Uslijedio je trenutak tišine, a ... NastaviPatrijaršijska katedrala „Sv. Aleksandar Nevski“, 100 godina→
Ove godine navršava se 135 godina od rođenja Elina Pelina. Tim povodom, međutim, neću predstaviti njegovu biografiju. Jer, u jednom svom razgovoru za novine rekao je: „Mi, pisci, nemamo biografiju.“ Također, neću ni veličati njegova djela. „Kakva djela, hej! Ja nisam pisao djela“ – uzviknuo je posve prirodno i šaljivo Elin Pelin kad je Todor ... NastaviElin Pelin (1877. - 1949.)→
Godine 1762. – točno prije 250 godina, Paisij Hilendarski, svećenik sa Svete Gore, Atosa, završava svoju knjigu „Povijest slavjanob’lgarska“. Domoljubno nadahnuće je njezina najistaknutija osobina. Otac Paisij u svom tekstu navodi: „Silno sam zavolio bugarske ljude i domovinu i uložio sam veliki trud da bih iz različitih knjiga i povijesti uspio prikupiti i objediniti povijest ... Nastavi"Povijest slavjanob'lgarska" – četvrt tisućljeća→
Putovanje u minulo vrijeme stare bugarske prijestolnice, simbola Drugog bugarskog carstva, u Carevgrad Trnovo – Veliko Trnovo! I eto – svjetla na Trgu Cara Ivana Asena polagano se gase i sve tone u zagrljaj utihnule tame. Ispred, na nebu jedva vidljive naziru se konture veličanstvenog brda Carevec, opasanog visokim zidinama i Patrijaršije, smještene na ... NastaviVeliko Trnovo - Čarobna i neopisiva bajka→
O Vasilu Levskom ispisano je na tisuće uzvišenih riječi, na tisuće stranica sa zahvalama, tisuće uzbudljivih napisa. Njegove podvige veliča 150 spomenika u Bugarskoj i izvan njenih granica. Njegovim imenom nazivani su gradovi, ulice, knjižnice i škole, primjerice, bugarske škole u Valenciji, Kišinjevu, Las Vegasu, Londonu, Parizu i San Dijegu. Planinski vrh Levski na planini ... Nastavi"Ja sam Levski! Evo me, tu sam!"→
Diplomski rad Nikole Atanasova – Simfonija br. 1 u g-molu prva je bugarska simfonija. Ali godinu dana prije, 1911. g., za vrijeme studiranja Atanasov je skladao i Prvu bugarsku sonatu za klavir. Tako je grad Zagreb zauvijek ušao u povijest bugarske glazbe. Godine 1912. u Zagrebu jedan bugarski mladić piše svoj diplomski rad. Ali, umjesto ... Nastavi100 godina od skladanja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke)→
Nesebar – komadić bijelog kopna u zagrljaju plavog mora, drevne zidine – kamen i cigla – u zagrljaju ruina antičke utvrde, te prekrasne preporodne crnomorske kuće drvenih obloga, prepunih morske soli, u zagrljaju bršljana i loze… To je poluotok Nesebar, to je on – Stari grad. Fotografije: Nikola Gruev Nesebar je jedan od najstarijih ... NastaviStari Nesebar - grad bogatstva→
Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj organizira: Tečaj bugarskog jezika za djecu i odrasle Nastava će se održavati u prostorijama Zajednice, Zagreb, Kneza Mislava 13/I. Tečaj je besplatan! Tečaj bugarskih folklornih plesova Tečaj će se održavati dva do tri puta tjedno. Poželjna dob učesnika tečaja – 18 – 35 godina. Informacije i prijave do 31. ... NastaviTečajevi bugarskog jezika i bugarskih folklornih plesova→
„Kod Neške nema greške!“ – rima koja se godinama spominjala. A spominjala se kad je gimnastičarka Neška Robeva izvodila svoje vježbe na svjetskim prvenstvima, ponavljala se i kad su njezine „Zlatne djevojke“ postigle neviđeni uspjeh u povijesti sporta, ponavlja se i danas kad publika plješće umjetničkim spektaklima ove legende. „Željezna lady“ bugarske ritmičke gimnastike, kako ... NastaviNeška Robeva - portret→
(Sofija, 16. prosinca 2011.) U svečanoj dovorani Vojnog kluba u Sofiji vladala je živost. Bila je puna gostiju sa svih strana – bila je tu hrvatska veleposlanica u Bugarskoj, gđa Danijela Barišić, mnogo ljudi iz društvenog života, književnici, povjesničari, nakladnici, službeni predstavnici bugarskog Ministarstva obrane, građani koje je zanimala tema susreta. Među svima njima isticali ... Nastavi"Ratnici milosrđa"→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
