Преди 80 години, през ноември 1941 г., излиза от печат първият том на първата хърватска енциклопедия, дотогава най-амбициозният и сериозен проект на хърватската енциклопедистика. Системната работа по енциклопедията започва през 1939 г. като частна инициатива, приветствана от влиятелната литературно-научна и просветителска институция „Матица хърватска“, а след това с подкрепата на новосъздадената Бановина Хърватия. За значението ... Nastavi80 ГОДИНИ ОТ ПЪРВАТА ХЪРВАТСКА ЕНЦИКЛОПЕДИЯ И ПРИНОСЪТ НА БЪЛГАРСКИТЕ УЧЕНИ→
Dora Gabe, bugarska pjesnikinja, rođena je 28. kolovoza 1888. g. u selu Harmanlik, Varnenski kotar. Kćer je Petra Gabea, doseljenika iz Rusije, publicista i javnog djelatnika. Gimnaziju je završila u Varni, upisala prirodne znanosti na Sofijskom sveučilištu, studirala francusku filologiju u Ženevi i u Grenoblu (1905. – 1906. g.). Učiteljica francuskog jezika bila je ... NastaviDORA GABE: "SVIJET JE MOJ, SVIJET JE MOJ OGROMAN I OTVOREN"→
Prof. dr. sc. Vasja Velinova Centar za slavensko-bizantska istraživanja “Ivan Dujčev” pri Sofijskom sveučilištu „Sv. Kliment Ohridski“ Misija osnivača slavenske azbuke i Prvoučitelja Slavena, svetih Ćirila i Metoda u Velikoj Moravskoj okončana je neuspjehom, jer nije imala aktivnu potporu tamošnje svjetovne vlasti. Nakon što je Svatopluk 871. g. uzurpirao vlast u državi, proglasio se kraljem, ... NastaviOHRIDSKA KNJIŽEVNA ŠKOLA – SREDIŠTE KNJIŽEVNOSTI I DUHOVNOG OBRAZOVANJA U PRVOM BUGARSKOM CARSTVU→
KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS Hrvatska pedagoginja, ravnateljica Prve ženske gimnazije u Sofiji Na inicijativu prof. Marina Drinova, u ljeto 1878. g., Odjel za javno obrazovanje i crkvene poslove ruske privremene uprave usvojio je „Privremeni statut javnih škola“. Njime se reguliralo obrazovanje na tri razine i otvaranje nekoliko državnih škola, uključujući dvije srednje škole za djevojke – u ... NastaviPRIJATELJI BUGARSKE - KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS→
POZDRAVNA RIJEČ MINISTRA OBRAZOVANJA I ZNANOSTI, KRASIMIRA VALČEVA, POVODOM 24. SVIBNJA, DANA BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKOGA PISMA Poštovane dame i gospodo! Poštovani nastavnici, znanstvenici, kulturni djelatnici, književnici! Draga djeco, učenici i studenti! 24. svibanj je datum kojemu nije potrebno pojašnjavati razloge njegova mjesta u našoj povijesti. To je datum koji u sebi ... Nastavi„PRED NAMA ĆE SVIJETLITI SLOVA, DA NAS ČUVAJU I DA NAS VODE!→
Bugari svake godine u svibnju pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje ima Bugara je 24. svibnja – kad se obilježuje Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI→
Našoj dragocjenoj domovini potrebni su ljudi dostojni voditi je putem napretka, kako bismo mogli biti ravnopravni s ostalim europskim narodima. (Vasil Levski) Prvoga studenoga Bugarska slavi Dan narodnih buditelja -književnika i prosvjetitelja, boraca za nacionalno oslobođenje, koji su izgradili i sačuvali duhovne vrijednosti i nacionalnu svijest Bugara. Među imenima najpoštovanijih nacionalnih vođa su sveti Ivan ... NastaviSRETAN DAN NARODNIH BUDITELJA!→
„Raste, ali ne stari“ – ovo je slogan o Sofiji i najtočnije opisuje razvoj grada od 3. travnja 1879. g., kad je odabran da bude prijestolnicom Kneževine Bugarske,do danas. Grad je smješten u središnjem dijelu zapadne Bugarske, u sofijskoj kotlini, a okružen je planinama: Vitošom na jugu, Ljulinom na zapadu i Starom planinom na sjeveru. Arhivi ... NastaviSOFIJA - 140 GODINA PRIJESTOLNICA BUGARSKE→
Plovdiv je prvi bugarski grad odabran za Europsku prijestolnicu kulture. Poslije četiri godine priprema, zgotovljen je program s više od 300 projekata i blizu 500 događanja, koja obuhvaćaju ne samo sam grad, nego i cijelu južnu i središnju regiju, ali i gradove-finaliste iz drugog kruga natjecanja – Varnu, Sofiju i Veliko Trnovo. Program Plovdiva ... NastaviPLOVDIV – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2019.→
U Hrvatskoj teško da postoji netko a da nije čuo za stvaralaštvo Ivana Zajca. Ali, malo njih znade o njegovoj velikoj naklonjenosti bugarskome narodu, njegovim pjesmama i vojnim koračnicama, što su se zauvijek sačuvale u bugarskoj glazbenoj riznici. Osim uskomu krugu muzikologa – u Bugarskoj i u Hrvatskoj, Zajčev utjecaj na formiranje bugarske skladateljske ... NastaviIVAN ZAJC – SKLADATELJ KOJEG SU BUGARI OBOŽAVALI→
Papa Grgur XVI. je 1840. g. u plovdivske župe poslao misionare iz katoličkog reda kapucina. Na čelo misije 21. ožujka u Plovdiv dolazi Talijan Andrea Canova. Dvije godine kasnije (1843.) postavljen je za apostolskog namjesnika Sofijsko-plovdivske biskupije, a 1847. g. promaknut je u biskupa. U njegovo vrijeme izgrađene su plovdivska katedrala „Sveti Luj“ i ... NastaviKATOLICI U BUGARSKOJ: PRVI BISKUPI SOFIJSKO-PLOVDIVSKE BISKUPIJE I KATEDRALA "SVETI LUJ" U PLOVDIVU→
Danas, 3. srpnja, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svečano je otvorena gostujuća izložba ‘Books, Directions, Audiences (Knjige, smjerovi, publika)’ Nacionalne knjižnice Republike Bugarske ‘Sv. Ćiril i Metod’. Izložba se održava u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom te uz potporu Ministarstva ... NastaviBUGARSKA IZLOŽBA U SVEUČILIŠNOJ I NACIONALNOJ KNJIŽNICI→
U životu sve počinje malim svarima. Tako je bilo i s našim časopisom „Rodna riječ“. Njegov put k čitateljima počeo je prije 15 godina iz jednog privatnog stana i sa svega nekoliko entuzijasta. Raško Ivanov, predsjednik tada Društva Bugara u Hrvatskoj, već od samog osnivanja Društva 1998. g., imao je ideju o izdavanju novina ... NastaviOD KNEZA MISLAVA DO WASHINGTONA→
U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, 29. svibnja održao se susret poštovatelja bugarske književnosti i suvremenih bugarskih autora. Naime, gošće Društva bile su književnice, pjesnikinje Svetla Georgieva i Valentina Radinska. Organizaciju susreta istaknutih bugarskih autorica sa zagrebačkom publikom pomogla je Nacionalna zajednica Bugara u Hrvatskoj. Gošće su pozdravili gđa Diana Glasnova, tajnica Nacionalne zajednice Bugara ... NastaviKNJIŽEVNICE SVETLA GEORGIEVA I VALENTINA RADINSKA U ZAGREBU→
U Zagrebu je danas, 26. svibnja, otkriven spomenik Ivanu Vazovu, bugarskome pjesniku, piscu, „patrijarhu bugarske književnosti“. Poprsje velikog bugarskog književnika otkrili su bugarski premijer g. Bojko Borisov i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova gđa Marija Pejčinović Burić. Poticaj postavljanju spomenika Ivanu Vazovu u hrvatskoj prijestolnici došao je iz Veleposlanstva Republike Bugarske u Zagrebu. Poprsje ... NastaviOTKRIVEN SPOMENIK IVANU VAZOVU U ZAGREBU→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
