Autor: Diana Glasnova •
Kulturni turizam u Bugarskoj nudi ljubiteljima kulturne baštine mnoge i bogate maršrute. Kroz bugarski teritorij prošlo je sedam civilizacija i svaka od njih ostavila je tragove svoje kulture – prapovijesna, tračka, starogrčka, rimska, bizantska, srednjovjekovna i islamska.
Možete posjetiti spomenike kulture iz različitih povijesnih epoha, kulturne rezervate, muzeje i galerije, povijesne spomenike uključene u popis UNESCO-ve svjetske kulturne baštine. Ne možemo ne spomenuti mnogobrojne manastire i kultne spomenike drugih religija. Kulturno-povijesnom bogatstvu Bugarske moramo dodati i bogati kulturni kalendar koji uključuje kako prestižne međunarodne festivale, tako i raznolike lokalne festivale i sajmove.
Ne manje važno je bogatstvo bugarskoga folklora i seoskoga načina života – sela, mjesta s očuvanom starom arhitekturom, folklorni festivali, predstavljanja narodnih običaja – obiteljski i vjerski praznici, sajmovi starih zanata – drvoreza, rezbarstva, obrade tekstila, keramike, tkanja, kovačkoga zanata itd.
Našu šetnju započinjemo u Sjevernoj Bugarskoj, selu Rogozen, koje se nalazi 43 kilometra sjeverno od grada Vraca. Smješteno je usred plodne Dunavske ravnice, na jednakoj udaljenosti od Stare planine i Dunava, između rijeka Ogosta i Iskar. Ovdje je otkriveno dosad najveće tračko nalazište iz doba od VІ.-ІV. stoljeća p.n.e., a koje sadrži 165 srebrnih predmeta bogato ukrašenih mitološkim scenama, od kojih 131 predmet ima pozlaćene elemente. Predmeti iz ovoga nalazišta teže 19,91 kg. Na nekima od predmeta ugravirani su natpisi darovatelja s imenima različitih tračkih vladara i majstora zlatara koji su ih izradili.
Godine 2008. ovo nalazište je predstavljeno u Vračanskom povijesnom muzeju. Eksponati su smješteni u lijepo osvijetljenim staklenim vitrinama, a u dvorani s posebnom rasvjetom po zidovima su izvješene ploče s informacijama o posudama. U posebnome kutu poredane su fotografije na kojima je prikazano kako su otkrivena ova nalazišta.
Nakon što ste pogledali ekspoziciju u povijesnom muzeju, otiđite do Mogilskog grobnog humka. Ovo je humak koji je dugi niz godina stršao u dvorištu jedne kuće, gotovo u centru starog dijela grada Vraca. Tu je bila pokopana tračka princeza – njezina glava bila je ukrašena zlatnim vijencem nalik lovorovim grančicama i teži 205 grama. Zlatni vijenac nadopunjuje se masivnim zlatnim naušnicama, bogato ukrašenim u donjem dijelu figurama sfinga i biljnim ornamentima. Otkriveno je još 47 zlatnih aplikacija iznad i oko glave. Pretpostavlja se da su aplikacije bile dodatak zara kojim je bila prekrivena glava djevojke. U svojoj lijevoj ruci ima zrcalo, a do nje su pronađeni ostatci muškarca, vojnika, zajedno s njegovim naoružanjem. Evo vam jedne drevne ljubavne priče. Prema nekim arheološkim teorijama nađeni skelet je možda mladi momak koji ruši moju ljubavnu priču, ali naušnice i ogledalo, po mome mišljenju, dokaz su tome da je ipak riječ o mladoj djevojci. Ovo nalazište osim zlatnih sadrži srebrne i brončane predmete – posuđe, oružje, kacigu i drugo.
Krećemo na istok prema gradu Plevenu. Prolazimo kraj sela Valčitran. Zlatno nalazište koje je otkriveno ovdje je iz vremena legendarnih gradova Troje i Mikene – iz ХVІ.-ХІІ. st. p.n.e. Nevjerojatno, ali činjenica je da je ovo najveće otkriveno nalazište u svijetu iz toga vremena. Sadrži 13 zlatnih predmeta koji teže 12,5 kg. Tu su čaše i veliki gravirani diskovi za koje se smatra da prikazuju kozmičke krugove. Osobito zanimljiv predmet je pronađeni trojni sud – sastavljen od tri elipsoidna tijela međusobno povezana cjevčicama i jednom zajedničkom drškom koja se račva na tri dijela, čime se obrazuje sustav povezanih posuda. Zlatno nalazište u Valčitranu spada u najcjenjenije i najzanimljivije spomenike u zbirci Arheološkoga muzeja u Sofiji.
A sad je vrijeme da siđemo na jug – naš cilj je grad Panađurište u kojemu je pronađeno 9 ritualnih posuda zajedničke težine 6,164 kg čistoga zlata. Ovo nalazište poznato je pod imenom Panađursko zlatno blago. Blago predstavlja nevjerojatno lijep zlatni servis s mnoštvom bogatih ukrasa i ornamenata. Koristili su se ili za svadbene svečanosti ili vjerske sakramente i rituale povezane s tračkom mitologijom. Karakteristični su lijepi ritoni u koje se nalijeva vino. Na jednom od ritona prikazana je svadbena svečanost u čast vjenčanja Dioniza s kretskom princezom Arijadnom. Majstorski je izrađen i pronađeni plitki sud u obliku tave na kojemu su ugravirana četiri kruga sa 24 ispupčena ornamenta. Vanjski krug i ona dva manja izrađena su u obliku crnačkih glava, a najmanji unutarnji krug napravljen je od hrastovih žirova. Zanimljiv po formi i ukrasima je veliki sud u obliku amfore. Drške predstavljaju dva kentaura koja se međusobno bore, a dva otvora za vino u osnovi suda su u obliku crnačkih glava. Panađursko blago dio je stalnog postava Arheološkog muzeja u Plovdivu. Najnovija otkrića bugarskih arheologa su u selu Zlatinica, blizu grada Haskova; u mogili „Svetica“ pokraj povijesnoga gradića Šipka; u Dalakovoj mogili na području sela Topolčane, devet kilometara od grada Slivena. Ne primijetivši, stigli smo do Južne Bugarske, gdje je posljednjih 4-5 godina otkriveno mnogo zlatnih predmeta i dvije unikalne zlatne maske.
U grobu otkrivenom blizu sela Zlatinica, u jambolskoj oblasti, leži trački vladar, pokopan sa svoja dva najdraža konja, psom, ratnom opremom sa srebrnim štitnicima za koljena na kojemu su prikazane mitološke scene koje se dosad nisu sretale, zlatnim ukrasima, srebrnim ritonima, brončanim i glinenim sudovima. Na jednoj od pločica zlatnoga vijenca, položenog na njegovoj glavi prikazan je čovjek koji u ruci drži vijenac, što je najvjerojatnije dokaz da je trački car nagrađen za veliku pobjedu u jednoj od teških bitaka. Među iskopinama je i zlatni prsten pečatnjak s okruglim štitom na kojemu je ugravirana Velika boginja majka. Arheolozi pretpostavljaju da je u mogili pokopan trački vladar, car Kerseblept.
Prema arheolozima, maska pronađena 2004. godine blizu mogile „Svetica“ (2 km jugoistočno od grada Šipka), pripada jednom od najmoćnijih tračkih careva – Teresu. Izrađena je od masivnog 23-karatnog zlata, a težina joj prelazi deset puta prosječnu težinu sličnih predmeta koji su do sada bili poznati čovječanstvu – teži oko 670 grama. U zapadnom dijelu groba nađeni su zlatni prsten pečatnjak, brončani oklop u dva dijela, srebrna čaša, veliki željezni i mali izvijeni trački mač, brončani vrhovi za strijele, dvije vaze, dvije amfore i još mnogo drugih predmeta iz IV. st. p.n.e. Treba istaknuti da brončani oklop ima i željezni ovratnik, prstenje na rukama i vratu, nadtrbušni štitnik i štitnik za stražnje dijelove ispletene od alkica. Moguće je da je ovo najranija od poznatih pletenih riznica za koju se smatralo da su srednjovjekovni patent. Ovdje pronađeno blago čuva se u Arheološkom muzeju u Sofiji, a muzeju u Kazanlaku obećana je kopija maske.
Druga tračka maska, također iz IV. st. p.n.e. otkrivena je 2007. godine u Dalakovoj mogili i podsjeća na poznatu masku cara Agamemnona. Do bogatoga tračkog groba u kojemu su ostaci vladara nalaze se dva konjska skeleta. Jezdeće životinje gospodara zakopane su s adekvatnom ukrasnom opremom – brončanim aplikacijama s debelim zlatnim pokrićem, srebrnim gumbima za remenje i zlatnim zvončićima. Zajedno s maskom arheolozi su otkrili zlatni prsten pečatnjak, dva srebrna ritona i mnoštvo glinenih posuda. Kljunasti nos, dobro oblikovana brada, duga kosa – tako izgleda muški profil na zlatnome prstenu pečatnjaku, pronađenom među pogrebnim predmetima u mogili blizu slivenskoga sela Topolčane. I srebrni ritoni imaju vrlo visoku umjetničku vrijednost. Jedan je u obliku glave mladoga jelena na čijem grlu su izrađene ljudske figure s bogatom pozlatom. Specijalisti pretpostavljaju da je ovdje prikazano Orfejevo ubojstvo. Drugi je u obliku roga i završava majstorski oblikovanim prednjim dijelom koji predstavlja tijelo kentaura, jedinog takvog nađenog u Bugarskoj. Nakon restauracije, svi predmeti će biti izloženi u Slivenskome muzeju.
Arheološke iskopine u posljednjem desetljeću produbile su naše spoznaje o ljudima koji su živjeli na teritoriju današnje Bugarske, nalazišta su nas zadivila svojim bogatstvom i raznolikošću, obogatila su naše dosadašnje poznavanje povijesti i materijalne kulture ljudi koji su živjeli mnogo prije nas. Hramovi i bogatstva tračkih careva, zlatna blaga iz mjesta Dabene i Zlatinica samo su mali dio bogatstva koje su otkrili arheolozi i povjesničari u posljednjem desetljeću. Ove fotografije možda će vas isprovocirati da ih i posjetite.
A nakon što ste vidjeli sva ova mjesta na kojima su pronađena zlatna tračka nalazišta i provjerili kada i gdje možete posjetiti neku od izložbi sa svim tim zlatom, sigurno vas financijska kriza neće mnogo uplašiti.
Jer ćete se uvjeriti da je sve zemaljsko prolazno – kao što su bili svi bogati, vrlo bogati trački carevi…
(Prevela: Ksenija Marković)