Sveti Kliment Ohridski – Ohridski čudotvorac

Autor: Marija Ivanova •

Pravoslavni crkveni kalendar 25. studenoga poštuje sjećanje na sv. Klimenta Ohridskog. Učenik i sljedbenik ideja Ćirila i Metoda, učitelj i prosvjetitelj Bugara, prevoditelj i autor starobugarskih djela, utemeljitelj Ohridske književne škole, prvi bugarski episkop i graditelj bugarskih manastira i crkvi – to je Ohridski Čudotvorac, kako je postao poznat episkop Kliment iz «Ohridske legende – Kratko žitije sveca», koju je napisao Dimitar Homatijan.

Kliment Ohridski potječe od bugarskih Slavena. «Taj naš veliki otac i bugarski lučonoša rodom bješe od europskih Mizijaca, koje mnogi zvaše Bugari» (iz Ohridske legende). Pretpostavlja se da je bio iz jugozapadne Bugarske. Od svoje najranije mladosti priključio se Svetoj Braći prvoučiteljima i sudjelovao u njihovim misijama. Poslije Metodove smrti 885.g., kad su započeli progoni ćirilo-metodskih učenika, Kliment, Naum i Angelarij uputili su se prema Bugarskoj.

Proljeća 886.g. s radošću ih primaju bugarski knez Boris I. Krstitelj. U tadašnjoj prijestolnici Pliski, Kliment svoju energiju i svoje spisateljsko pero u cijelosti posvećuje kršćanskom bugarskom narodu. Sudjeluje u prevođenju bogoslužnih knjiga i zajedno s Konstantinom Preslavskim – drugim učenikom Ćirila i Metoda, piše izvorna bugarska himnografska djela.

Krajem godine, knez Boris I. ispratio je Klimenta u Kutmičevicu. Tu, ponajviše u glavnome gradu ovog područja – Ohridu, Ohridski Čudotvorac je trebao Bugare obrazovati i organizirati crkveni život. Kliment je izgradio škole za prvu poduku u pisanju i podučavao prve bogoslužitelje za potrebe bugarske crkve. U sedam godina, ovaj bugarski učitelj obučio je glagoljici blizu 3500 učenika. Mnogi od njih primili su duhovni zavjet i kao svećenici rasprostranjivali pravoslavlje i književnost po cijeloj Bugarskoj.

Poslije ustoličenja cara Simeona, 893.g., u bugarskoj je crkvi službeno uvedeno bogoslužje na slavenskome jeziku. Car Simeon pozvao je Klimenta Ohridskog u novu bugarsku prijestolnicu Preslav. Tu je on proglašen episkopom Veličke eparhije. Teofilakt – autor «Velikog žitija Klimenta Ohridskoga» – osnovnog izvora za život i djelo episkopa Klimenta, nazvao ga je «prvim episkopom bugarskog jezika».

Osim crkvene i prosvjetne djelatnosti, Kliment Ohridski naveliko je razvijao i manastirsku i crkvenu gradnju. Uz pomoć cara Simeona osnovao je manastir «Sv. Pantelejmon», koji je postao središtem književne djelatnosti u Ohridu. Dao je da se izgrade i dvije male crkve, nemjerljive po svojoj umjetničkoj ljepoti.

Kliment Ohridski dao je svoj doprinos i razvoju bugarske književnosti. Njegov književni rad bogat je i raznolik u žanrovskom smislu. Pisao je žitija, poučne i pohvalne napise, ode. Većina njegovih himni su u akrostihu s njegovim imenom. Prema znanstvenicima, Kliment Ohridski napisao je od 15 do 50 raznih djela. Na završetku svog života Ohridski je Čudotvorac preveo i Cvjetni triod (bogoslužne knjige koje se čitaju prije i poslije Uskrsa).

Kliment Ohridski umire 27. srpnja 916. godine. Sahranjen je u predvorju manastirske crkve «Sv. Pantelejmon». Poslije smrti, zbog svojih je djela kanoniziran. On je jedan od Svetih Sedmočislenika, uz slavenske Prvoučitelje Ćirila i Metoda i njihovih učenika Gorazda, Nauma, Angelarija i Save.

Ime «Sv. Kliment Ohridski» nosi i prvo bugarsko suvremeno sveučilište, naša najveća školska ustanova – Sofijsko sveučilište, i to još od svojeg osnutka 1888. g.


(Prijevod: Katica Brajković)