Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj je 14. svibnja sudjelovala u proslavi Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba, organiziranoj pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića i Turističke zajednice Grada Zagreba. Na Zrinjevcu su izloženi autentični nacionalni kulinarski specijaliteti i nošnje različitih zemalja, te su izvedene glazbene i plesne predstave. Proslavi su prisustvovali predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade ... Nastavi14. SVIBNJA 2017. - DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA→
Od davnih vremena bugarski narod prati jedno neobjašnjivo htijenje za prosvjetljenjem. Ovo htijenje svoj je sintetiziran izraz pronašlo u bogumilstvu – bugarskom kulturnom fenomenu, koji je postao temeljem budućoj reformaciji i pojavi mnogih mističnih i ezoterijskih zajednica u Europi. Neosporne su povijesne činjenice koje su dokaz samobitnosti bogumilstva i dubokog traga koji je on ostavio ... NastaviBOGUMILSTVO→
Jules Pascin (Julius Mordechai Pincas) francuski je umjetnik, rođen 31. ožujka 1885. g. u bugarskome gradu Vidinu, na Dunavu. Podrijetlom je sefardski Židov – njegov djed po ocu, Samuel Pincas, oko 1815. – 1820. g. bio je austrijski vice konzul u Vidinu. Otac Julesa Pascina, Mordechai (Marcus) Pincas, bio je trgovac žitom u Ruseu, pa ... NastaviBUGARSKI KORIJENI - JULES PASCIN, "PRINC MONTPARNASSEA"→
Georgi Bončev rođen je 6. kolovoza 1866. g. u Žeravni, selu smještenom u istočnom dijelu Stare planine. Georgiev otac – Bončo Nikolov bio je krojač i od sina je očekivao da će krenuti njegovim stopama. Stoga ga je po završetku osnovne škole u Žeravni, Bončo poslao da uči zanat u gradu Tulči (grad je odlukama ... NastaviZAGREBAČKI ĐACI - AKADEMIK GEORGI BONČEV→
Poštovana akademkinjo Nazor, prošle godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilježila je Vaš osamdeseti rođendan. Recite, molim Vas, od kada surađujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju? Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mlađim kolegama Margareti Dimitrovo j i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga rođendana prikazali ... NastaviRAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR→
Malo poznata činjenica u biografiji najistaknutije hrvatske pjesnikinje druge polovice XX. stoljeća, Vesne Parun, jest da je od 1962. do 1967. godine živjela u Bugarskoj. Tu prvi put piše putopise, stvara prijateljstva s bugarskim intelektualcima-disidentima, poput Radoja Ralina, Blage Dimitrove i prevoditelja Ganča Savova. Tu se zaljubljuje, pati, plače i smije. Vesna Parun uči bugarski ... NastaviBUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN→
Ferdinand Sakskoburgotski je knez Bugarske i glavni upravitelj Istočne Rumelije od 7. srpnja 1887. do 22. rujna 1908. godine, kada je usprkos protivljenju Velikih sila (Velike Britanije, Austro-Ugarske, Rusije, Francuske, Njemačke i Italije) objavljena Neovisnost Bugarske. Od tog povijesnog datuma do abdikacije, 3. listopada 1918. g., on je car Bugara. Car Ferdinand upravlja punih trideset ... Nastavi155 GODINA OD ROĐENJA CARA FERDINANDA I., PRINCA KOJI JE IMAO HRABROSTI DOĆI U NEMIRNU BUGARSKU→
Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova→
„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“ Josip Juraj Strossmayer Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja ... Nastavi200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA→
Ovo je, u jednom razgovoru prije nekoliko godina, povodom 24. svibnja, rekla svjetski poznata lingvistica, semiotičarka (semiotika – znanost o znakovima u komunikaciji među ljudima), psihoanalitičarka, književna kritičarka i romanistica prof. Julija Krsteva. A njoj se može vjerovati i moramo se ponositi našom pismenošću i kulturom, našim prinosom svjetskoj znanosti i našim visoko uvažavanima i ... NastaviPROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“→
„Еt pius est patriae facta referre labor” „Divan je napor opisati povijest Domovine” Ovidije, Tristia, ІІ. knjiga, stih 322 Događaj kojeg želim da se prisjetimo jest smrt cara Samuila, uzrokovana porazom bugarske vojske u Belasičkoj bitci. Na prvi pogled, nije teško sažeto i jasno pričati o jednoj izgubljenoj bitci i o smrti ... Nastavi1000 godina od bitke kod sela Ključ (Belasičke) i smrti bugarskog cara Samuila→
Čak i čitatelji koji nisu veliki ljubitelji operne umjetnosti sigurno znaju za jedno od najvećih svjetskih opernih kazališta – La Scalu u Milanu, Italija. Otvoreno je 3. kolovoza 1778. g. izvedbom opere Antonija Salierija Europa riconosciuta. Nakon 1830. godine La Scala postaje jedna od najpopularnijih opernih scena u Italiji i mjesto za premijere najpopularnijih talijanskih ... NastaviNadja Kovačeva, prva bugarska operna pjevačica na sceni La Scale→
Bugari u Hrvatskoj ponovo imaju razlog za obilježavanje iznimne obljetnice. Godinu dana poslije obilježavanja 100. obljetnice stvaranja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke) Nikole Atanasova, u studenome 2013. bit će 100 godina od rođenja velike operne umjetnice Marijane Radev. Marijana Radev je u Bugarskoj gotovo nepoznata i to stoga što je svu svoju stvaralačku karijeru gradila i ... NastaviJedna bugarska ruža za 100. obljetnicu rođenja Marijane Radev→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
