Autor: Marija Ivanova • Znate li koja je najstarija institucija koja i do danas postoji u Bugarskoj? Institucija koju su prije Oslobođenja od turskog ropstva osnovali napredni Bugari, shvaćajući potrebu za čimbenikom ujedinjavanja bugarske znanosti i prosvjete? Ta institucija je Bugarska akademija znanosti – BAN (Българската академия на науките), osnovana kao Bugarsko književno društvo. 2009. ... NastaviHram znanosti→
Autor: Diana Glasnova • Ponavljamo intervju s bugarskom opernom divom Svetlom Vasilevom, napravljen 20.07.2008. – Riječi iz naslova samo su dio lijepe ocjene Washington Posta o našoj čuvenoj sopranistici Svetli Vasilevoj povodom njezina debija 1998. g. na opernoj sceni u Washingtonu. Kao što to obično biva, pozvana umjesto oboljele prvakinje za ulogu Adine u Ljubavnom napitku ... NastaviSvetla Vasileva - Nježni sopran i nevjerojatne dramske mogućnosti→
Autor: Georgi Penkov • Za neke je Teodosij Spasov virtuozni jazz glazbenik, za druge – jedan od posljednjih čuvara nacionalnog folklora i kulture, a za treće – istinski simbol svega bugarskog. Ime talentiranog glazbenika poznato je mnogim naraštajima Bugara, a zapisi njegovih izvedbi objavljeni su po cijelome svijetu. Uistinu, čovjek teško može ostati ravnodušan kad ... NastaviPutovanje s Teodosijem→
“Georgi i leptiri” je najuspješniji bugarski dokumentarni film. Dobitnik je velike nagrade “Silver Wolf” (Srebrni vuk) u Amsterdamu. “Georgi i leptiri“ je priča o čovjeku i njegovom snu. Priča prati liječnika Georgija Lulčeva – psihijatra, neurologa, administratora, ljubitelja kuhanja, poduzetnika i direktora “Doma za odrasle osobe s mentalnom retardacijom”. A njegov san je da u ... NastaviDokumentarni film - Georgi i leptiri (2004)→
Autor: Marija Ivanova • I danas čuvam kukičani pokrivač i žensku vezenu košulju s pojasom i kopčom koju sam dobila od svoje prabake. Napravila ih je za svoj miraz još kad je bila djevojka, znači prije više od jednog stoljeća. U ove prelijepe rukotvorine ona je uložila svoja najskrivenija očekivanja, nade i maštanja. Pokrivač je ... NastaviUmjetnost, magija, ljepota→
SofiaBulgaria Sofija je najveći grad u Bugarskoj. Jedan je od antičkih gradova Europe (rimsko ime – Serdika, slavensko – Sredec, grčko – Triadica), a od XIV stoljeća zove se Sofija. Glavni je grad Bugarske od 3. travnja 1878. godine. Bugarska prijestolnica prostire se u južnom dijelu Sofijske doline i u podnožju planina Vitoše i Ljulin. ... NastaviSofija→
PlovdivBulgaria Plovdiv je jedan od najstarijih gradova ne samo u Bugarskoj već i u Europi. Njegova povijest proteže se do doba Troje i drevniji je grad od Rima i Atene. Danas je to kulturno i turističko središte Bugarske. Fotografije: Nikola Gruev
TirnovoBulgaria Veliko Trnovo, glavni grad Bugarske tijekom drugog Bugarskog carstva (XII – XIVs.). To prestaje biti 1393. godine kada nastupa Tursko ropstvo u trajanju od pet stoljeća. Veliko Trnovo je grad koji predstavlja bit bugarske nacije, slavenske pismenosti i kulture. Fotografije: Nikola Gruev
Ovo je vjerojatno najpoznatiji recept s bugarske trpeze. Bugarima je nezamislivo da se uz aperitiv ništa ne “mezi”. Polako pijuckajući njihove aromatične i blage rakije, na stolu će se uvijek naći poznata šopska salata. Želite li da i vaši gosti uživaju u iću i piću od samoga početka druženja na trpezi, evo dva recepta za ... NastaviŠopska salata→
Sarme s lozovim listom Potrebni sastojci: 1 teglica konzerviranih listova loze, 1 šalica riže, 1/2 šalice ulja, 2—3 glavice luka i 1 poriluk, 1 žlica konzervirane rajčice, sol, peršin i kopar Priprema: Listove loze ocijedimo. Sitno narezani luk i poriluk kojemu smo dodali ulje i malo vode pokrivene pirjamo. Kad onmekšaju dodajemo rižu i još ... NastaviRecepti za Badnjak→
VarnaBulgaria Varna je najveći grad na crnomorskoj obali i u sjevernoj Bugarskoj. Prema broju stanovnika to je treći po veličini grad u zemlji. Varna je glavno kulturno i administrativno središte na moru s razvijenim turizmom i polazna je točka prema drugim mjestima na moru. Bugari znaju reći da je Varna “glavni grad Bugarske na moru”. ... NastaviVarna→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
