Plovdiv je prvi bugarski grad odabran za Europsku prijestolnicu kulture. Poslije četiri godine priprema, zgotovljen je program s više od 300 projekata i blizu 500 događanja, koja obuhvaćaju ne samo sam grad, nego i cijelu južnu i središnju regiju, ali i gradove-finaliste iz drugog kruga natjecanja – Varnu, Sofiju i Veliko Trnovo. Program Plovdiva ... NastaviPLOVDIV – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2019.→
U Hrvatskoj teško da postoji netko a da nije čuo za stvaralaštvo Ivana Zajca. Ali, malo njih znade o njegovoj velikoj naklonjenosti bugarskome narodu, njegovim pjesmama i vojnim koračnicama, što su se zauvijek sačuvale u bugarskoj glazbenoj riznici. Osim uskomu krugu muzikologa – u Bugarskoj i u Hrvatskoj, Zajčev utjecaj na formiranje bugarske skladateljske ... NastaviIVAN ZAJC – SKLADATELJ KOJEG SU BUGARI OBOŽAVALI→
Papa Grgur XVI. je 1840. g. u plovdivske župe poslao misionare iz katoličkog reda kapucina. Na čelo misije 21. ožujka u Plovdiv dolazi Talijan Andrea Canova. Dvije godine kasnije (1843.) postavljen je za apostolskog namjesnika Sofijsko-plovdivske biskupije, a 1847. g. promaknut je u biskupa. U njegovo vrijeme izgrađene su plovdivska katedrala „Sveti Luj“ i ... NastaviKATOLICI U BUGARSKOJ: PRVI BISKUPI SOFIJSKO-PLOVDIVSKE BISKUPIJE I KATEDRALA "SVETI LUJ" U PLOVDIVU→
Danas, 3. srpnja, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svečano je otvorena gostujuća izložba ‘Books, Directions, Audiences (Knjige, smjerovi, publika)’ Nacionalne knjižnice Republike Bugarske ‘Sv. Ćiril i Metod’. Izložba se održava u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom te uz potporu Ministarstva ... NastaviBUGARSKA IZLOŽBA U SVEUČILIŠNOJ I NACIONALNOJ KNJIŽNICI→
U životu sve počinje malim svarima. Tako je bilo i s našim časopisom „Rodna riječ“. Njegov put k čitateljima počeo je prije 15 godina iz jednog privatnog stana i sa svega nekoliko entuzijasta. Raško Ivanov, predsjednik tada Društva Bugara u Hrvatskoj, već od samog osnivanja Društva 1998. g., imao je ideju o izdavanju novina ... NastaviOD KNEZA MISLAVA DO WASHINGTONA→
U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, 29. svibnja održao se susret poštovatelja bugarske književnosti i suvremenih bugarskih autora. Naime, gošće Društva bile su književnice, pjesnikinje Svetla Georgieva i Valentina Radinska. Organizaciju susreta istaknutih bugarskih autorica sa zagrebačkom publikom pomogla je Nacionalna zajednica Bugara u Hrvatskoj. Gošće su pozdravili gđa Diana Glasnova, tajnica Nacionalne zajednice Bugara ... NastaviKNJIŽEVNICE SVETLA GEORGIEVA I VALENTINA RADINSKA U ZAGREBU→
U Zagrebu je danas, 26. svibnja, otkriven spomenik Ivanu Vazovu, bugarskome pjesniku, piscu, „patrijarhu bugarske književnosti“. Poprsje velikog bugarskog književnika otkrili su bugarski premijer g. Bojko Borisov i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova gđa Marija Pejčinović Burić. Poticaj postavljanju spomenika Ivanu Vazovu u hrvatskoj prijestolnici došao je iz Veleposlanstva Republike Bugarske u Zagrebu. Poprsje ... NastaviOTKRIVEN SPOMENIK IVANU VAZOVU U ZAGREBU→
Do Čiprovskog ustanka 1688. godine sjedište sofijskih biskupa i nadbiskupa bilo je u Čiprovcima. Godine 1640. biskup Petar Bogdan u svom izvješću Rimu pisao je da u Sofiji živi oko 50 katolika, sve dubrovački trgovci. Biskup Nikola Radovani je 1742. g. izvijestio da u Sofiji ima 17 katoličkih obitelji. Povijest konkatedrale sv. Josipa te ... NastaviKATOLICI U BUGARSKOJ: KATEDRALA SV. JOSIPA U SOFIJI→
OPROŠTAJ Ne plači, majko, ne tuguj, što hajduk, eto, postadoh, hajduk, majko, buntovnik, što tebe jadnu ostavih za prvim čedom da žališ! Već kuni, majko, proklinji taj turski crni udes naš, što sve nas mlade odagna u gorku zemlju tuđinsku – da po njoj jadni lutamo od nemila do nedraga! Ja znam, da tebi mio ... NastaviČITAJTE BOTEVA!→
U Bugarskoj je jedan dan iznimno svečan i svet, jedan dan koji se proslavlja svake godine. Od 1901. do danas. Riječ je o 2. lipnju – danu u kojem je ubijen Hristo Botev, danu bugarskih heroja! Točno u 12 sati, u podne, u svakome gradu i u najmanjem selu svi ljudi uz zvuk sirena na ... NastaviHRISTO BOTEV – IZMEĐU BUNTA I GENIJALNE POEZIJE→
NACIONALNA ZAJEDNICA BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ, CENTAR ZA SLAVENSKO-BIZANTSKA ISTRAŽIVANJA “PROF. IVAN DUJČEV”, SOFIJA STAROSLAVENSKI INSTITUT, ZAGREB i HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI pozivaju Vas na otvorenje I Z L O Ž B E “GUTENBERG I SLAVENSKI SVIJET” u srijedu, 20. rujna 2017. g., u 18 sati, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg ... NastaviIZLOŽBA "GUTENBERG I SLAVENSKI SVIJET"→
DIMČO DEBELJANOV rođen je 28. ožujka 1887. g. u Koprivštici. Bio je posljednje, šesto dijete u obitelji Velje Debeljanova i Cane Ilijeve Stajčine. Kršten je po svom djedu Dinču Debeljanu. God. 1896., poslije očeve smrti obitelj se seli u Plovdiv, kod njegova najstarijeg brata Ivana. Tu se Dinčo upisuje u mušku gimnaziju „Aleksandar I.“, gdje ... NastaviDIMČO DEBELJANOV (1887. - 1916.) - 130. OBLJETNICA ROĐENJA BUGARSKOG PJESNIKA→
Prije 450 godina, u Veneciji, jedan je Bugarin, imenom Jakov, postao vlasnikom najveće ćirilične tiskare, koju je početkom XVI. st. osnovao Božidar Vuković. U ovoj je tiskari, 1566. g., Jakov Krajkov na bugarskom jeziku tiskao svoju prvu knjigu – Časoslovec. Formatom malenu, ali zato bogato ilustriranu, s 33 gravure, a namijenjenu bogoslužju i za osobnu ... NastaviJAKOV KRAJKOV – PRVI BUGARSKI TISKAR→
Tamo, gdje s dolaskom tihe, tople noći, mjesec plovi među nebrojeno mnogo svjetlucavih zvjezdica i gdje se Balkan umata u srebrni plašt od magle – tamo se nalazi jedno od najljepših sela u Bugarskoj. Smješteno usred južnih obronaka istočnog dijela Balkana, poput nježno lijepe perle na djevojačkom nakitu, tu se u davnih vremena ugnijezdilo malo ... NastaviŽERAVNA – S MIRISOM KARANFILA, DRVA I KAMENA→
Od davnih vremena bugarski narod prati jedno neobjašnjivo htijenje za prosvjetljenjem. Ovo htijenje svoj je sintetiziran izraz pronašlo u bogumilstvu – bugarskom kulturnom fenomenu, koji je postao temeljem budućoj reformaciji i pojavi mnogih mističnih i ezoterijskih zajednica u Europi. Neosporne su povijesne činjenice koje su dokaz samobitnosti bogumilstva i dubokog traga koji je on ostavio ... NastaviBOGUMILSTVO→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
