Do Čiprovskog ustanka 1688. godine sjedište sofijskih biskupa i nadbiskupa bilo je u Čiprovcima. Godine 1640. biskup Petar Bogdan u svom izvješću Rimu pisao je da u Sofiji živi oko 50 katolika, sve dubrovački trgovci. Biskup Nikola Radovani je 1742. g. izvijestio da u Sofiji ima 17 katoličkih obitelji. Povijest konkatedrale sv. Josipa te ... NastaviKATOLICI U BUGARSKOJ: KATEDRALA SV. JOSIPA U SOFIJI→
OPROŠTAJ Ne plači, majko, ne tuguj, što hajduk, eto, postadoh, hajduk, majko, buntovnik, što tebe jadnu ostavih za prvim čedom da žališ! Već kuni, majko, proklinji taj turski crni udes naš, što sve nas mlade odagna u gorku zemlju tuđinsku – da po njoj jadni lutamo od nemila do nedraga! Ja znam, da tebi mio ... NastaviČITAJTE BOTEVA!→
U Bugarskoj je jedan dan iznimno svečan i svet, jedan dan koji se proslavlja svake godine. Od 1901. do danas. Riječ je o 2. lipnju – danu u kojem je ubijen Hristo Botev, danu bugarskih heroja! Točno u 12 sati, u podne, u svakome gradu i u najmanjem selu svi ljudi uz zvuk sirena na ... NastaviHRISTO BOTEV – IZMEĐU BUNTA I GENIJALNE POEZIJE→
NACIONALNA ZAJEDNICA BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ, CENTAR ZA SLAVENSKO-BIZANTSKA ISTRAŽIVANJA “PROF. IVAN DUJČEV”, SOFIJA STAROSLAVENSKI INSTITUT, ZAGREB i HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI pozivaju Vas na otvorenje I Z L O Ž B E “GUTENBERG I SLAVENSKI SVIJET” u srijedu, 20. rujna 2017. g., u 18 sati, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg ... NastaviIZLOŽBA "GUTENBERG I SLAVENSKI SVIJET"→
DIMČO DEBELJANOV rođen je 28. ožujka 1887. g. u Koprivštici. Bio je posljednje, šesto dijete u obitelji Velje Debeljanova i Cane Ilijeve Stajčine. Kršten je po svom djedu Dinču Debeljanu. God. 1896., poslije očeve smrti obitelj se seli u Plovdiv, kod njegova najstarijeg brata Ivana. Tu se Dinčo upisuje u mušku gimnaziju „Aleksandar I.“, gdje ... NastaviDIMČO DEBELJANOV (1887. - 1916.) - 130. OBLJETNICA ROĐENJA BUGARSKOG PJESNIKA→
Prije 450 godina, u Veneciji, jedan je Bugarin, imenom Jakov, postao vlasnikom najveće ćirilične tiskare, koju je početkom XVI. st. osnovao Božidar Vuković. U ovoj je tiskari, 1566. g., Jakov Krajkov na bugarskom jeziku tiskao svoju prvu knjigu – Časoslovec. Formatom malenu, ali zato bogato ilustriranu, s 33 gravure, a namijenjenu bogoslužju i za osobnu ... NastaviJAKOV KRAJKOV – PRVI BUGARSKI TISKAR→
Tamo, gdje s dolaskom tihe, tople noći, mjesec plovi među nebrojeno mnogo svjetlucavih zvjezdica i gdje se Balkan umata u srebrni plašt od magle – tamo se nalazi jedno od najljepših sela u Bugarskoj. Smješteno usred južnih obronaka istočnog dijela Balkana, poput nježno lijepe perle na djevojačkom nakitu, tu se u davnih vremena ugnijezdilo malo ... NastaviŽERAVNA – S MIRISOM KARANFILA, DRVA I KAMENA→
Od davnih vremena bugarski narod prati jedno neobjašnjivo htijenje za prosvjetljenjem. Ovo htijenje svoj je sintetiziran izraz pronašlo u bogumilstvu – bugarskom kulturnom fenomenu, koji je postao temeljem budućoj reformaciji i pojavi mnogih mističnih i ezoterijskih zajednica u Europi. Neosporne su povijesne činjenice koje su dokaz samobitnosti bogumilstva i dubokog traga koji je on ostavio ... NastaviBOGUMILSTVO→
Jules Pascin (Julius Mordechai Pincas) francuski je umjetnik, rođen 31. ožujka 1885. g. u bugarskome gradu Vidinu, na Dunavu. Podrijetlom je sefardski Židov – njegov djed po ocu, Samuel Pincas, oko 1815. – 1820. g. bio je austrijski vice konzul u Vidinu. Otac Julesa Pascina, Mordechai (Marcus) Pincas, bio je trgovac žitom u Ruseu, pa ... NastaviBUGARSKI KORIJENI - JULES PASCIN, "PRINC MONTPARNASSEA"→
Kad se izgradi most mora se provjeriti – je li dobro napravljen, kako se ne bi urušio kad će njime prolaziti ljudi i automobili, hoće li puno godina koristiti povezivanju ljudi. Kad su tek izgrađenim mostom legendarnog bugarskog graditelja, arhitekta, inženjera, kipara i preporoditelja u punom smislu te riječi prolazili ljudi i automobili, majstor-graditelj legao ... NastaviKOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“→
Georgi Bončev rođen je 6. kolovoza 1866. g. u Žeravni, selu smještenom u istočnom dijelu Stare planine. Georgiev otac – Bončo Nikolov bio je krojač i od sina je očekivao da će krenuti njegovim stopama. Stoga ga je po završetku osnovne škole u Žeravni, Bončo poslao da uči zanat u gradu Tulči (grad je odlukama ... NastaviZAGREBAČKI ĐACI - AKADEMIK GEORGI BONČEV→
Kozmopolitski duh Franje Bučara zajamčen je već njegovim rođenjem 25. studenoga 1866. godine u Zagrebu – njegov otac je Slovenac, a majka Hrvatica. I obrazovanje mu je svestrano. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u svome rodnom gradu, potom studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je nastavio u Beču. Tijekom studija uči ... NastaviFRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE→
Poštovana akademkinjo Nazor, prošle godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilježila je Vaš osamdeseti rođendan. Recite, molim Vas, od kada surađujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju? Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mlađim kolegama Margareti Dimitrovo j i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga rođendana prikazali ... NastaviRAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR→
Malo poznata činjenica u biografiji najistaknutije hrvatske pjesnikinje druge polovice XX. stoljeća, Vesne Parun, jest da je od 1962. do 1967. godine živjela u Bugarskoj. Tu prvi put piše putopise, stvara prijateljstva s bugarskim intelektualcima-disidentima, poput Radoja Ralina, Blage Dimitrove i prevoditelja Ganča Savova. Tu se zaljubljuje, pati, plače i smije. Vesna Parun uči bugarski ... NastaviBUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN→
Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
