07.04.2014.
Od 31. ožujka 2014. bugarski državljani u inozemstvu mogu se prijaviti za glasovanje na izborima za Europski parlament. Za izbor zastupnika iz Bugarske za Europski parlament imaju pravo svi bugarski državljani stariji od 18 godina, a koji su živjeli najmanje tri posljednja mjeseca u Bugarskoj ili u nekoj drugoj državi članici Europske unije Nastavak članka...
Autor: Anita Komitska •
Nošnje starih Bugara… Što one znače nama, njihovim potomcima? Za jedne to su odjevni predmeti pronađeni u staroj bakinoj škrinji. Za druge – uspomena i čar iz jednog prošlog vremena, vremena spokoja, harmonije, mudrosti i dobrote.
Autor: Diana Glasnova •
Godinu dana poslije obilježavanja 100. obljetnice stvaranja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke) Nikole Atanasova, u studenome 2013. bit će 100 godina od rođenja velike operne umjetnice Marijane Radev.
Autor: Diana Glasnova •
U bugarskoj povijesti mnogo je sudbonosnih trenutaka. U većini slučajeva nju su vodili zaslužni, snažni ljudi. Poslije kana Asparuha, osnivača bugarske države, neosporno je takav bio kan Boris (Bogor, Bogoris), koji je na bugarsko prijestolje došao 852. g. Sudbina je odredila da Boris obavi dva povijesna čina – pokrštavanje i prosvjećivanje bugarskog naroda.
Autor: Diana Glasnova •
Kad netko spomene ime velikog bugarskog slikara Vladimira Dimitrova-Majstora, pred očima mi je uvijek lelujavo, zrelo, žuto klasje pšenice. Ili vidim povijene grane, prepune crvenih jabuka. Ili mi se osmjehuju lijepe mlade Bugarke u narodnim nošnjama.
Autor: Diana Glasnova •
Samo dva mjeseca nakon 41. rođendana, ispod vrha Mount Everesta poginuo je prvi Bugarin koji se popeo na najviši vrh na svijetu – sam, bez boce s kisikom, jednom od najtežih ruta, po Zapadnom grebenu, zvanom Okrutan put. Godine 1979., trojica Slovenaca, Hrvat Stipe Božić i jedan Šerpa, a 1984. g. petorica Bugara (Hristo Prodanov, Ivan V’lčev, Metodi Savov, Kiril Dokov i Nikolaj Petkov) popeli su se na Mount Everest po Okrutnom putu.
Autor: Maria Ivanova •
U sjeverozapadnoj Bugarskoj, nedaleko od znamenite Kule Babe Vide u Vidinu i očaravajućih Belogradčanskih stijena, nalazi se još jedna turistička znamenitost, znamenitost koja objedinjuje magiju bugarske prirode i bogatstvo europske povijesti. Riječ je o špilji Maguri – jednoj od najvećih i najpoznatijih bugarskih špilja. Njezine neobične galerije, izdubljene u vapnencu Rabiške mogile, blizu su najvećeg unutarnjeg jezera u Bugarskoj – Rabiškog jezera.
Autor: Diana Glasnova •
Prema anketama talijanskih i stranih novinara, Leonardo Da Vinci je najveća ličnost Italije svih vremena. I nekako se posve prirodnim čini da putnike ispred središnje rimske zračne luke Fiumicino, jedne od najprometnijih u Europi, pozdravlja Leonardova statua. Visoko uzdignutom lijevom rukom pokazuje prema nebu, a na dlanu desne drži maketu svog letačkog stroja. U Italiji, domovini najvećih kipara i slikara, veličanstvena 9-metarska brončana figura rad je jednoga stranca – Bugarina Asena Pejkova.
Autor: Maria Ivanova •
U jesensko jutro, središtem Sofije teško je odzvanjao zvuk crkvenog svečanog zvona. Bilo je to veliko zvono crkve, spomenika kulture „ Sv. Aleksandar Nevski“. Njegov je veličanstveni zvuk nekoliko minuta lebdio ponad ljudi, automobila i okolnih zgrada-simbola grada – Sofijskog sveučilišta, Nacionalne knjižnice, Umjetničke akademije…
Autor: Marija Ivanova •
Ove godine navršava se 135 godina od rođenja Elina Pelina. Tim povodom, međutim, neću predstaviti njegovu biografiju. Jer, u jednom svom razgovoru za novine rekao je: „Mi, pisci, nemamo biografiju.“ Također, neću ni veličati njegova djela. „Kakva djela, hej! Ja nisam pisao djela“ – uzviknuo je posve prirodno i šaljivo Elin Pelin kad je Todor Borov odlučio tiskati njegova djela.
Autor: Dr. Ljubomir Georgiev •
Godine 1762. – točno prije 250 godina, Paisij Hilendarski, svećenik sa Svete Gore, Atosa, završava svoju knjigu „Povijest slavjanob’lgarska“.
Autor: Ilina Radeva •
Putovanje u minulo vrijeme stare bugarske prijestolnice, simbola Drugog bugarskog carstva, u Carevgrad Trnovo – Veliko Trnovo!
Autor: Maria Ivanova •
O Vasilu Levskom ispisano je na tisuće uzvišenih riječi, na tisuće stranica sa zahvalama, tisuće uzbudljivih napisa
Autor: Diana Glasnova •
Diplomski rad Nikole Atanasova – Simfonija br. 1 u g-molu prva je bugarska simfonija. Ali godinu dana prije, 1911. g., za vrijeme studiranja Atanasov je skladao i Prvu bugarsku sonatu za klavir. Tako je grad Zagreb zauvijek ušao u povijest bugarske glazbe.
Autor: Maria Ivanova •
Nesebar – komadić bijelog kopna u zagrljaju plavog mora, drevne zidine – kamen i cigla – u zagrljaju ruina antičke utvrde, te prekrasne preporodne crnomorske kuće drvenih obloga…
Autor: Maria Ivanova •
„Kod Neške nema greške!“ – rima koja se godinama spominjala kad je gimnastičarka Neška Robeva izvodila svoje vježbe na svjetskim prvenstvima, ponavljala se i kad su njezine „Zlatne djevojke“ postigle neviđeni uspjeh…
Autor: Maria Ivanova •
Predstavljanje knjige “Ratnici milosrđa” u svečanoj dovorani Vojnog kluba u Sofiji, 16. prosinca 2011. godine…
Baba Marta je jedan od najstarijih do današnjih dana očuvanih bugarskih običaja. Toga se dana svojim najbližim, kao i onima koje se voli, poklanja privjesak – martenica – od isprepletenog crvenog i bijelog konca – jer ona nosi zdravlje, sreću i dug život. Crvena boja je za zdravlje i sreću, a bijela za dug život. […]
Autor: Diana Glasnova •
Ran Bosilek je jedan od tvoraca umjetničkog oblikovanja dječjih knjiga u Bugarskoj. Njegovo stvaralaštvo prikazano je u više desetaka posebnih izdanja i zbirki…
Autor: Maria Ivanova •
Ovoga ljeta, 17. kolovoza, veliki bugarski bas Nikola Gjuzelev navršio je 75 godina. Neka mu je sretno!
