Prije 115 godina Bugari u Makedoniji i Trakiji podigli su ustanak za svoje nacionalno oslobođenje. Zašto se on dogodio, zašto taj ustanak i danas budi naše osjećaje, zašto se o njemu i danas puno govori, kako u Bugarskoj tako i u današnjoj Republici Makedoniji? Prije svega, treba podsjetiti da je poslije rusko-turskog rata i odlukama ... Nastavi115 GODINA OD ILINDENSKO-PREOBRAŽENSKOG USTANKA→
U Hrvatskoj teško da postoji netko a da nije čuo za stvaralaštvo Ivana Zajca. Ali, malo njih znade o njegovoj velikoj naklonjenosti bugarskome narodu, njegovim pjesmama i vojnim koračnicama, što su se zauvijek sačuvale u bugarskoj glazbenoj riznici. Osim uskomu krugu muzikologa – u Bugarskoj i u Hrvatskoj, Zajčev utjecaj na formiranje bugarske skladateljske ... NastaviIVAN ZAJC – SKLADATELJ KOJEG SU BUGARI OBOŽAVALI→
Papa Grgur XVI. je 1840. g. u plovdivske župe poslao misionare iz katoličkog reda kapucina. Na čelo misije 21. ožujka u Plovdiv dolazi Talijan Andrea Canova. Dvije godine kasnije (1843.) postavljen je za apostolskog namjesnika Sofijsko-plovdivske biskupije, a 1847. g. promaknut je u biskupa. U njegovo vrijeme izgrađene su plovdivska katedrala „Sveti Luj“ i ... NastaviKATOLICI U BUGARSKOJ: PRVI BISKUPI SOFIJSKO-PLOVDIVSKE BISKUPIJE I KATEDRALA "SVETI LUJ" U PLOVDIVU→
Danas, 3. srpnja, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svečano je otvorena gostujuća izložba ‘Books, Directions, Audiences (Knjige, smjerovi, publika)’ Nacionalne knjižnice Republike Bugarske ‘Sv. Ćiril i Metod’. Izložba se održava u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom te uz potporu Ministarstva ... NastaviBUGARSKA IZLOŽBA U SVEUČILIŠNOJ I NACIONALNOJ KNJIŽNICI→
U životu sve počinje malim svarima. Tako je bilo i s našim časopisom „Rodna riječ“. Njegov put k čitateljima počeo je prije 15 godina iz jednog privatnog stana i sa svega nekoliko entuzijasta. Raško Ivanov, predsjednik tada Društva Bugara u Hrvatskoj, već od samog osnivanja Društva 1998. g., imao je ideju o izdavanju novina ... NastaviOD KNEZA MISLAVA DO WASHINGTONA→
U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, 29. svibnja održao se susret poštovatelja bugarske književnosti i suvremenih bugarskih autora. Naime, gošće Društva bile su književnice, pjesnikinje Svetla Georgieva i Valentina Radinska. Organizaciju susreta istaknutih bugarskih autorica sa zagrebačkom publikom pomogla je Nacionalna zajednica Bugara u Hrvatskoj. Gošće su pozdravili gđa Diana Glasnova, tajnica Nacionalne zajednice Bugara ... NastaviKNJIŽEVNICE SVETLA GEORGIEVA I VALENTINA RADINSKA U ZAGREBU→
U Zagrebu je danas, 26. svibnja, otkriven spomenik Ivanu Vazovu, bugarskome pjesniku, piscu, „patrijarhu bugarske književnosti“. Poprsje velikog bugarskog književnika otkrili su bugarski premijer g. Bojko Borisov i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova gđa Marija Pejčinović Burić. Poticaj postavljanju spomenika Ivanu Vazovu u hrvatskoj prijestolnici došao je iz Veleposlanstva Republike Bugarske u Zagrebu. Poprsje ... NastaviOTKRIVEN SPOMENIK IVANU VAZOVU U ZAGREBU→
Do Čiprovskog ustanka 1688. godine sjedište sofijskih biskupa i nadbiskupa bilo je u Čiprovcima. Godine 1640. biskup Petar Bogdan u svom izvješću Rimu pisao je da u Sofiji živi oko 50 katolika, sve dubrovački trgovci. Biskup Nikola Radovani je 1742. g. izvijestio da u Sofiji ima 17 katoličkih obitelji. Povijest konkatedrale sv. Josipa te ... NastaviKATOLICI U BUGARSKOJ: KATEDRALA SV. JOSIPA U SOFIJI→
Navršilo se 330 godina od Čiprovačkog ustanka, koji je 1688. g. bio vrhunac dotadašnjeg suprotstavljanja bugarskog naroda osmanskoj vladavini i koji je svojim herojstvom i žrtvom ovjekovječio jedan osobito važan dio naše povijesti. Ustanak je bio djelo bugarskih katolika, čija se povijest prepliće s djelovanjem katoličkih misionara franjevačke provincije Bosne Srebrene, Hrvata po narodnosti. Čiprovski ... NastaviČIPROVSKI USTANAK BUGARSKIH KATOLIKA→
Selo Arbanasi od stare bugarske prijestolnice Velikog Trnova udaljeno je svega četiri kilometra. Smjestilo se na visokom platou s kojeg pogled seže prema poznatim povijesnim brežuljcima Carevecu i Trapezici, a poznato je po svojim starim kućama-utvrdama, crkvama i manastirima. Naselje su osnovali boljari, koji su tu došli iz zapadnih dijelova Bugarske poslije pobjede cara ... NastaviARBANASI – RAJSKI KUTAK KOJEMU ĆETE SE VRATITI PONOVO.... I PONOVO→
OPROŠTAJ Ne plači, majko, ne tuguj, što hajduk, eto, postadoh, hajduk, majko, buntovnik, što tebe jadnu ostavih za prvim čedom da žališ! Već kuni, majko, proklinji taj turski crni udes naš, što sve nas mlade odagna u gorku zemlju tuđinsku – da po njoj jadni lutamo od nemila do nedraga! Ja znam, da tebi mio ... NastaviČITAJTE BOTEVA!→
U Bugarskoj je jedan dan iznimno svečan i svet, jedan dan koji se proslavlja svake godine. Od 1901. do danas. Riječ je o 2. lipnju – danu u kojem je ubijen Hristo Botev, danu bugarskih heroja! Točno u 12 sati, u podne, u svakome gradu i u najmanjem selu svi ljudi uz zvuk sirena na ... NastaviHRISTO BOTEV – IZMEĐU BUNTA I GENIJALNE POEZIJE→
140 GODINA OD OSLOBOĐENJA BUGARSKE Dana 3. ožujka slavimo Dan oslobođenja Bugarske od Оtomanske vladavine, koja je trajala 482 godine. Spletke, sebične ambicije, podmitljivost i dekadencija plemstva doveli su do propadanja i rascjepkanosti Drugog bugarskog carstva na tri „državice“ – Trnovsko carstvo (car Ivan Šišman), Vidinsko carstvo (car Ivan Sracimir) i Dobrudžanska kneževina (despotum Dobrotitca). ... NastaviTREĆI OŽUJKA - NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE→
SRETNA BABA MARTA! Svakog 1. ožujka taj ćete pozdrav čuti na svakom koraku u Bugarskoj, ali i od Bugara koji žive razasuti diljem svijeta. Neće sve ostati samo na pozdravu. Naime, većina njih će na svoje kapute staviti male, od vune napravljene bijelo-crvene ukrase – MARTENICE – a one, sukladno vjerovanju, donose zdravlje, sreću i dug ... NastaviBaba Marta→
Putujete li automobilom putem Loveč-Levski, skrenite prema selu Devetaki i poslije mosta na rijeci Osam, zaustavite se. Odavde počinje staza kojom ćete malo hodati – oko kilometar i pol, po desnoj obali rijeke. Tako ćete stići do jedne od najvećih špilja u Bugarskoj – do Devetaške špilje. Engleski putopisac James Baker donosi prve podatke o ... NastaviDEVETAŠKA ŠPILJA - "BOŽJE OČI"→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
