Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj

BUGARSKA JE DOMAĆIN POLITIČKOJ ELITI JUGOISTOČNE EUROPE

U Sofiji će se 31. svibnja i 1. lipnja 2016. godine sastati predsjednici i ministri vanjskih poslova Jugoistočne Europe. Povod susretu je završetak mandata bugarskog jednogodišnjeg ( od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016.g.) predsjedanja Procesom suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP – South-East European Cooperation Process) pod motom „SEECP – 20 godina ključ regionalne ... NastaviBUGARSKA JE DOMAĆIN POLITIČKOJ ELITI JUGOISTOČNE EUROPE

VELIKI TRAVANJSKI USTANAK BUGARA

U povijesti svakog naroda postoje dani koji čine duboku razdjelnicu između nekoliko razdoblja. To su dani koji su se dugo pripremali, a onda su naglo buknuli, a njihova jarka svjetlost stoljećima sjaji i zasljepljuje herojstvom, slavom i veličinom. Takav je dan 20. travnja 1876. g. Mi ga već 140 godina obilježavamo – slavimo svijetlo herojstvo, ... NastaviVELIKI TRAVANJSKI USTANAK BUGARA

155 GODINA OD ROĐENJA CARA FERDINANDA I., PRINCA KOJI JE IMAO HRABROSTI DOĆI U NEMIRNU BUGARSKU

Ferdinand Sakskoburgotski je knez Bugarske i glavni upravitelj Istočne Rumelije od 7. srpnja 1887. do 22. rujna 1908. godine, kada je usprkos protivljenju Velikih sila (Velike Britanije, Austro-Ugarske, Rusije, Francuske, Njemačke i Italije) objavljena Neovisnost Bugarske. Od tog povijesnog datuma do abdikacije, 3. listopada 1918. g., on je car Bugara. Car Ferdinand upravlja punih trideset ... Nastavi155 GODINA OD ROĐENJA CARA FERDINANDA I., PRINCA KOJI JE IMAO HRABROSTI DOĆI U NEMIRNU BUGARSKU

TREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

Dana 3. ožujka 1878. godine potpisan je Sanstefanski (preliminarni) mirovni ugovor. Njime konačno završava osmanska vladavina u Bugarskoj. Teritorij oslobođene zemlje određen je prema velikom opsegu Bugarske egzarhije i etničkom sastavu stanovništva. Datum nacionalnog praznika, 3. ožujka, simbol je ne samo oslobođene, nego i ujedinjene Bugarske. Simbol nepokorene, snažne nacije s velikim mogućnostima, koja može ... NastaviTREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

SRETNA BABA MARTA!

«Sretna Baba Marta!» svakodnevni je pozdrav u Bugarskoj u mjesecu ožujku, u kojem ne možemo ne spomenuti taj jedinstveni bugarski običaj iz kojega izvire dašak i nade i ljubavi i tradicije. Isprepletene crveno-bijele konce darujemo svima koje volimo. Oni su simbol naših želja za dobrim zdravljem i sretnim životom. Ljudi su u Bugarskoj veseliji prvoga ... NastaviSRETNA BABA MARTA!

ROPOTAMO – JEDNO OD BUGARSKIH ČUDA PRIRODE

Tišina… Romantična, nježna, prohladna. Pljusak vesla. Čamac polagano klizi vodom. Tišina… Tako je tiho da se čuje kako je mala kornjača bućnula u vodu. I opet pljusak vesla. Tišina… Posred zelenih egzotičnih zavjesa od uvijajućih biljaka, sličnih lijanama. Tako izgleda ljetna šetnja čamcem po rijeci Ropotamo, u istoimenom parku prirode, smještenom na obje njene strane ... NastaviROPOTAMO – JEDNO OD BUGARSKIH ČUDA PRIRODE

165. godina od rođenja Ivana Vazova

Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova

170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)

Banatski Bugari pripadaju jednoj od najzanimljivijih zajednica među Bugarima izvan domovine, Bugarima u tuđini. Ova zajednica rimokatoličke vjeroispovijesti nastala je u razdoblju od 1738. do 1896. g., u granicama Habsburške Monarhije, u povijesno-zemljopisnome području Banata. Prirodne zemljopisne granice Banata su: na jugu Dunav, na sjeveru rijeka Mureš (Moriš), na zapadu Tisa, na istoku planinski lanci ... Nastavi170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)

JOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD

    U golemoj knjizi-spomenici Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski god. 1850.-1900., koju je svome biskupu posvetilo svećenstvo i povjereno mu stado, svestrano se opisuje đakovačka biskupija, njezina povijest i suvremenost, a zatim biskupov crkveni, društveni i politički rad i djelovanje. Posebice se u drugom dijelu knjige opisuje biskupov odnos prema slavenskim narodima, ... NastaviJOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD

200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“ Josip Juraj Strossmayer Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja ... Nastavi200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

PROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“

Ovo je, u jednom razgovoru prije nekoliko godina, povodom 24. svibnja, rekla svjetski poznata lingvistica, semiotičarka (semiotika – znanost o znakovima u komunikaciji među ljudima), psihoanalitičarka, književna kritičarka i romanistica prof. Julija Krsteva. A njoj se može vjerovati i moramo se ponositi našom pismenošću i kulturom, našim prinosom svjetskoj znanosti i našim visoko uvažavanima i ... NastaviPROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“

Zimski uspon na vrh Balkana

Hrvatsko planinarsko društvo ”Kapela”   Spuštajući se jednog snježnog siječanjskog vikenda sa Sljemena, pričali smo o planinarskim planovima i željama. Spomenuo sam neke planine na Balkanu i tu se u razgovor veselo uključio naš „Kapelaš“ Josip, koji je trebao poslovno putovati u Bugarsku, te ponudio da nas povede sa sobom. „Dok ja obavljam to što ... NastaviZimski uspon na vrh Balkana

Varna – morska prijestolnica Bugarske i kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.

Osnovna koncepcija Slogan kandidature grada Varne za Europsku prijestolnicu kulture je „Pristanište inspiracije / Port of Inspiration“. On sadržava ideju o dvama osnovnim elementima naše morske prijestolnice – o obali, pristaništu, tom zaštićenom području o kojem sanja svaki drski moreplovac, i o uzletu nadahnuća.   Osnovno težište kandidature Varne je stvaranje povjerenja kroz kulturu. Povjerenje ... NastaviVarna – morska prijestolnica Bugarske i kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.

1000 godina od bitke kod sela Ključ (Belasičke) i smrti bugarskog cara Samuila

„Еt pius est patriae facta referre labor” „Divan je napor opisati povijest Domovine” Ovidije, Tristia, ІІ. knjiga, stih 322       Događaj kojeg želim da se prisjetimo jest smrt cara Samuila, uzrokovana porazom bugarske vojske u Belasičkoj bitci. Na prvi pogled, nije teško sažeto i jasno pričati o jednoj izgubljenoj bitci i o smrti ... Nastavi1000 godina od bitke kod sela Ključ (Belasičke) i smrti bugarskog cara Samuila