Tito nikada nije posjećivao Vangu i vjerojatno je za to imao ozbiljnog razloga, naglašava autor knjige „Slučaj Vanga. Drugačiji pogled.“ Misterij Vanga, a zašto ne „slučaj Vanga“, kako piše bugarski pisac Nikolaj Stojanov, bio je i ostao neriješen. Jer kako možemo mi, obični ljudi, zaviriti u tajne onoga što omogućuje postojanje svakog bića? Profesionalno pero ... Nastavi"SLUČAJ VANGA. DRUGAČIJI POGLED."→
NACIONALNA ZAJEDNICA BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ, CENTAR ZA SLAVENSKO-BIZANTSKA ISTRAŽIVANJA “PROF. IVAN DUJČEV”, SOFIJA STAROSLAVENSKI INSTITUT, ZAGREB i HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI pozivaju Vas na otvorenje I Z L O Ž B E “GUTENBERG I SLAVENSKI SVIJET” u srijedu, 20. rujna 2017. g., u 18 sati, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg ... NastaviIZLOŽBA "GUTENBERG I SLAVENSKI SVIJET"→
Danas, 6. rujna, obilježavamo 132 godine od Ujedinjenja Kneževine Bugarske s Istočnom Rumelijom. Ujesen 1885. g. Bugarska je vratila svoja područja koja su joj s pravom i pripadala pa je tako došao kraj jednoj povijesnoj nepravdi. Ujedinjenje se dogodilo poslije pobuna u raznim gradovima Istočne Rumelije, nakon čega je uslijedio vojni prevrat 6. rujna ... NastaviSRETAN PRAZNIK - 6. RUJNA, DAN UJEDINJENJA→
Bugarski premijer Bojko Borisov i dubrovački gradonačelnik g. Mato Franković, 29- lipnja 2017. otkrili su spomen ploču Dubrovačke povelje bugarskog cara Ivana Asena II. u parku na Pločama. Spomen ploča je simbol povijesnih veza između Bugarske i Hrvatske i odavanje poštovanja našim pretcima. U pozdravnoj riječi na svečanosti, premijer Bojko Borisov rekao je da prijateljstvo ... NastaviSPOMEN PLOČA DUBROVAČKOJ POVELJI BUGARSKOG CARA IVANA ASENA II.→
DIMČO DEBELJANOV rođen je 28. ožujka 1887. g. u Koprivštici. Bio je posljednje, šesto dijete u obitelji Velje Debeljanova i Cane Ilijeve Stajčine. Kršten je po svom djedu Dinču Debeljanu. God. 1896., poslije očeve smrti obitelj se seli u Plovdiv, kod njegova najstarijeg brata Ivana. Tu se Dinčo upisuje u mušku gimnaziju „Aleksandar I.“, gdje ... NastaviDIMČO DEBELJANOV (1887. - 1916.) - 130. OBLJETNICA ROĐENJA BUGARSKOG PJESNIKA→
Prije 450 godina, u Veneciji, jedan je Bugarin, imenom Jakov, postao vlasnikom najveće ćirilične tiskare, koju je početkom XVI. st. osnovao Božidar Vuković. U ovoj je tiskari, 1566. g., Jakov Krajkov na bugarskom jeziku tiskao svoju prvu knjigu – Časoslovec. Formatom malenu, ali zato bogato ilustriranu, s 33 gravure, a namijenjenu bogoslužju i za osobnu ... NastaviJAKOV KRAJKOV – PRVI BUGARSKI TISKAR→
Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj je 14. svibnja sudjelovala u proslavi Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba, organiziranoj pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića i Turističke zajednice Grada Zagreba. Na Zrinjevcu su izloženi autentični nacionalni kulinarski specijaliteti i nošnje različitih zemalja, te su izvedene glazbene i plesne predstave. Proslavi su prisustvovali predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade ... Nastavi14. SVIBNJA 2017. - DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA→
Tamo, gdje s dolaskom tihe, tople noći, mjesec plovi među nebrojeno mnogo svjetlucavih zvjezdica i gdje se Balkan umata u srebrni plašt od magle – tamo se nalazi jedno od najljepših sela u Bugarskoj. Smješteno usred južnih obronaka istočnog dijela Balkana, poput nježno lijepe perle na djevojačkom nakitu, tu se u davnih vremena ugnijezdilo malo ... NastaviŽERAVNA – S MIRISOM KARANFILA, DRVA I KAMENA→
Od davnih vremena bugarski narod prati jedno neobjašnjivo htijenje za prosvjetljenjem. Ovo htijenje svoj je sintetiziran izraz pronašlo u bogumilstvu – bugarskom kulturnom fenomenu, koji je postao temeljem budućoj reformaciji i pojavi mnogih mističnih i ezoterijskih zajednica u Europi. Neosporne su povijesne činjenice koje su dokaz samobitnosti bogumilstva i dubokog traga koji je on ostavio ... NastaviBOGUMILSTVO→
Jules Pascin (Julius Mordechai Pincas) francuski je umjetnik, rođen 31. ožujka 1885. g. u bugarskome gradu Vidinu, na Dunavu. Podrijetlom je sefardski Židov – njegov djed po ocu, Samuel Pincas, oko 1815. – 1820. g. bio je austrijski vice konzul u Vidinu. Otac Julesa Pascina, Mordechai (Marcus) Pincas, bio je trgovac žitom u Ruseu, pa ... NastaviBUGARSKI KORIJENI - JULES PASCIN, "PRINC MONTPARNASSEA"→
Ponovo je proljeće i ponovo se kršćani pripremaju proslaviti Uskrsnuće Kristovo, najsvjetliji blagdan, simbol pobjede dobrog nad zlim – Uskrs! Još iz vremena Prvog ekumenskog crkvenog sabora 325. g. određeno je načelo prema kojemu se Uskrs obilježuje u nedjelju poslije prvog punog Mjeseca poslije 21. ožujka, odnosno proljetne ravnodnevice. Blagdani povezani s Uskrsom zovu se ... NastaviUSKRS – PRISJETIMO SE TRADICIJE→
BUGARSKO, ČUVAJ USPOMENU NA ALEKSANDRA I. BATTENBERGA! U samom središtu Sofije, na jednoj od najbučnijih i najprometnijih ulica – Aveniji Vasila Levskog, nalazi se tihi i mirni djelić zemlje gdje se sastaju povijest i vječnost. Na tom svetom pedlju, koji čuva sjećanje i veličanstvenost najsvjetlijih stranica bugarske povijesti, izgrađen je mauzolej kneza Aleksandra I. Battenberga. ... Nastavi160 GODINA OD ROĐENJA KNEZA ALEKSANDRA BATTENBERGA→
Put do povijesnog San Stefana nije bio ni lagan, ni kratak… On je bio dugačak točno 175 900 dana ropstva ili 5784 mjeseci ili 482 godine ili punih 5 stoljeća. Taj put počeo je razbuktalom vatrom Čiprovskog ustanka i tragičnim krajem Velčove urote. Prolazio je sporom rijekom vremena, u koju se ulijevalo na tisuće ljudskih ... NastaviNEPOZNATE ČINJENICE O POZNATOM 3. OŽUJKU 1878. g.→
Dana 3. ožujka 1878. godine potpisan je Sanstefanski (preliminarni) mirovni ugovor. Njime konačno završava osmanska vladavina u Bugarskoj. Teritorij oslobođene zemlje određen je prema velikom opsegu Bugarske egzarhije i etničkom sastavu stanovništva. Datum nacionalnog praznika, 3. ožujka, simbol je ne samo oslobođene, nego i ujedinjene Bugarske. Simbol nepokorene, snažne nacije s velikim mogućnostima, koja može ... NastaviTREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE→
Baba Marta je jedan od najstarijih sačuvanih bugarskih običaja, a toga se dana, prvoga ožujka, svojim najbližima i voljenima, poklanja neobični privjesak – martenica – napravljen od crvenog i bijelog konca, a donosi zdravlje, sreću i dug život. Crvena boja je za zdravlje i sreću, a bijela za dug život. Na selu se martenicama ukrašavaju i ... NastaviBaba Marta→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
