Sve objave od Diana Glasnova

O JEZIČNOM SPORU IZMEĐU BUGARSKE I SJEVERNE MAKEDONIJE

  Krajem 2020. g. Bugarska nekoliko puta nije dala svoju suglasnost za početak pregovora o ulasku Republike Sjeverne Makedonije u Europsku Uniju. Osnovni argument tomu je sustavno nepridržavanje Skopja Dogovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji između dviju država potpisanog 1. kolovoza 2017. g. Sofija je ukazala na otvorene probleme oko mnogih krivotvorina povijesne prošlosti, o ... NastaviO JEZIČNOM SPORU IZMEĐU BUGARSKE I SJEVERNE MAKEDONIJE

PRIJATELJI BUGARSKE – KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS

KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS Hrvatska pedagoginja, ravnateljica Prve ženske gimnazije u Sofiji Na inicijativu prof. Marina Drinova, u ljeto 1878. g., Odjel za javno obrazovanje i crkvene poslove ruske privremene uprave usvojio je „Privremeni statut javnih škola“. Njime se reguliralo obrazovanje na tri razine i otvaranje nekoliko državnih škola, uključujući dvije srednje škole za djevojke – u ... NastaviPRIJATELJI BUGARSKE - KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS

TREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

Dana 3. ožujka 1878. godine potpisan je Sanstefanski (preliminarni) mirovni ugovor. Njime konačno završava osmanska vladavina u Bugarskoj. Teritorij oslobođene zemlje određen je prema velikom opsegu Bugarske egzarhije i etničkom sastavu stanovništva. Datum nacionalnog praznika, 3. ožujka, simbol je ne samo oslobođene, nego i ujedinjene Bugarske. Simbol nepokorene, snažne nacije velikih mogućnosti, koja može imati ... NastaviTREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

Bugari svake godine u svibnju pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje ima Bugara je 24. svibnja – kad se obilježuje Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

20 GODINA NACIONALNE ZAJEDNICE BUGARA U HRVATSKOJ

  RAZGOVOR S g. RAŠKOM IVANOVIM, PREDSJEDNIKOM NACIONALNE ZAJEDNICE BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ – Gospodine Ivanov, ove se godine navršava 20 godina od osnivanja Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj. Vi ste pokretač i osnivač zajednice. Molim Vas, recite našim čitateljima kako je došlo do osnivanja Zajednice registrirana i kakve ste si tada ciljeve postavili? – ... Nastavi20 GODINA NACIONALNE ZAJEDNICE BUGARA U HRVATSKOJ

IN MEMORIAM

STOJAN GANČEV STOJANOV Krajem 2018. godine oprostili smo se od člana Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj i dugogodišnjeg predsjednika Bugarske crkvene općine – od našega Stojana. Hvala mu na ljubavi, na svemu što je učinio za Bugare, na svim riječima potpore i ohrabrenja koje nam je upućivao. Ostala su nam lijepa sjećanja na njega i ... NastaviIN MEMORIAM

IVAN ZAJC – SKLADATELJ KOJEG SU BUGARI OBOŽAVALI

  U Hrvatskoj teško da postoji netko a da nije čuo za stvaralaštvo Ivana Zajca. Ali, malo njih znade o njegovoj velikoj naklonjenosti bugarskome narodu, njegovim pjesmama i vojnim koračnicama, što su se zauvijek sačuvale u bugarskoj glazbenoj riznici. Osim uskomu krugu muzikologa – u Bugarskoj i u Hrvatskoj, Zajčev utjecaj na formiranje bugarske skladateljske ... NastaviIVAN ZAJC – SKLADATELJ KOJEG SU BUGARI OBOŽAVALI

BUGARSKA IZLOŽBA U SVEUČILIŠNOJ I NACIONALNOJ KNJIŽNICI

Danas, 3. srpnja, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svečano je otvorena gostujuća izložba ‘Books, Directions, Audiences (Knjige, smjerovi, publika)’  Nacionalne knjižnice Republike Bugarske ‘Sv. Ćiril i Metod’. Izložba se održava u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom te uz potporu Ministarstva ... NastaviBUGARSKA IZLOŽBA U SVEUČILIŠNOJ I NACIONALNOJ KNJIŽNICI

ARBANASI – RAJSKI KUTAK KOJEMU ĆETE SE VRATITI PONOVO…. I PONOVO

  Selo Arbanasi od stare bugarske prijestolnice Velikog Trnova udaljeno je svega četiri kilometra. Smjestilo se na visokom platou s kojeg pogled seže prema poznatim povijesnim brežuljcima Carevecu i Trapezici, a poznato je po svojim starim kućama-utvrdama, crkvama i manastirima. Naselje su osnovali boljari, koji su tu došli iz zapadnih dijelova Bugarske poslije pobjede cara ... NastaviARBANASI – RAJSKI KUTAK KOJEMU ĆETE SE VRATITI PONOVO.... I PONOVO

TREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

140 GODINA OD OSLOBOĐENJA BUGARSKE Dana 3. ožujka slavimo Dan oslobođenja Bugarske od Оtomanske vladavine, koja je trajala 482 godine. Spletke, sebične ambicije, podmitljivost i dekadencija plemstva doveli su do propadanja i rascjepkanosti Drugog bugarskog carstva na tri „državice“ – Trnovsko carstvo (car Ivan Šišman), Vidinsko carstvo (car Ivan Sracimir) i Dobrudžanska kneževina (despotum Dobrotitca). ... NastaviTREĆI OŽUJKA - NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

14. SVIBNJA 2017. – DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj je 14. svibnja sudjelovala u proslavi Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba, organiziranoj pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića i Turističke zajednice Grada Zagreba. Na Zrinjevcu su izloženi autentični nacionalni kulinarski specijaliteti i nošnje različitih zemalja, te su izvedene glazbene i plesne predstave. Proslavi su prisustvovali predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade ... Nastavi14. SVIBNJA 2017. - DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

BOGUMILSTVO

Od davnih vremena bugarski narod prati jedno neobjašnjivo htijenje za prosvjetljenjem. Ovo htijenje svoj je sintetiziran izraz pronašlo u bogumilstvu – bugarskom kulturnom fenomenu, koji je postao temeljem budućoj reformaciji i pojavi mnogih mističnih i ezoterijskih zajednica u Europi. Neosporne su povijesne činjenice koje su dokaz samobitnosti bogumilstva i dubokog traga koji je on ostavio ... NastaviBOGUMILSTVO

BUGARSKI KORIJENI – JULES PASCIN, “PRINC MONTPARNASSEA”

Jules Pascin (Julius Mordechai Pincas) francuski je umjetnik, rođen 31. ožujka 1885. g. u bugarskome gradu Vidinu, na Dunavu. Podrijetlom je sefardski Židov – njegov djed po ocu, Samuel Pincas, oko 1815. – 1820. g. bio je austrijski vice konzul u Vidinu. Otac Julesa Pascina, Mordechai (Marcus) Pincas, bio je trgovac žitom u Ruseu, pa ... NastaviBUGARSKI KORIJENI - JULES PASCIN, "PRINC MONTPARNASSEA"