Sve objave od Diana Glasnova

TREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

Dana 3. ožujka 1878. godine potpisan je Sanstefanski (preliminarni) mirovni ugovor. Njime konačno završava osmanska vladavina u Bugarskoj. Teritorij oslobođene zemlje određen je prema velikom opsegu Bugarske egzarhije i etničkom sastavu stanovništva. Datum nacionalnog praznika, 3. ožujka, simbol je ne samo oslobođene, nego i ujedinjene Bugarske. Simbol nepokorene, snažne nacije s velikim mogućnostima, koja može ... NastaviTREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

Svake godine u svibnju Bugari pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje god postoje Bugari je 24. svibnja – Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda prvi ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

RAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR

Poštovana akademkinjo Nazor, prošle godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilježila je Vaš osamdeseti rođendan. Recite, molim Vas, od kada surađujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju? Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mlađim kolegama Margareti Dimitrovo j i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga rođendana prikazali ... NastaviRAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR

BUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN

Malo poznata činjenica u biografiji najistaknutije hrvatske pjesnikinje druge polovice XX. stoljeća, Vesne Parun, jest da je od 1962. do 1967. godine živjela u Bugarskoj. Tu prvi put piše putopise, stvara prijateljstva s bugarskim intelektualcima-disidentima, poput Radoja Ralina, Blage Dimitrove i prevoditelja Ganča Savova. Tu se zaljubljuje, pati, plače i smije. Vesna Parun uči bugarski ... NastaviBUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN

155 GODINA OD ROĐENJA CARA FERDINANDA I., PRINCA KOJI JE IMAO HRABROSTI DOĆI U NEMIRNU BUGARSKU

Ferdinand Sakskoburgotski je knez Bugarske i glavni upravitelj Istočne Rumelije od 7. srpnja 1887. do 22. rujna 1908. godine, kada je usprkos protivljenju Velikih sila (Velike Britanije, Austro-Ugarske, Rusije, Francuske, Njemačke i Italije) objavljena Neovisnost Bugarske. Od tog povijesnog datuma do abdikacije, 3. listopada 1918. g., on je car Bugara. Car Ferdinand upravlja punih trideset ... Nastavi155 GODINA OD ROĐENJA CARA FERDINANDA I., PRINCA KOJI JE IMAO HRABROSTI DOĆI U NEMIRNU BUGARSKU

165. godina od rođenja Ivana Vazova

Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova

200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“ Josip Juraj Strossmayer Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja ... Nastavi200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

PROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“

Ovo je, u jednom razgovoru prije nekoliko godina, povodom 24. svibnja, rekla svjetski poznata lingvistica, semiotičarka (semiotika – znanost o znakovima u komunikaciji među ljudima), psihoanalitičarka, književna kritičarka i romanistica prof. Julija Krsteva. A njoj se može vjerovati i moramo se ponositi našom pismenošću i kulturom, našim prinosom svjetskoj znanosti i našim visoko uvažavanima i ... NastaviPROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“

1000 godina od bitke kod sela Ključ (Belasičke) i smrti bugarskog cara Samuila

„Еt pius est patriae facta referre labor” „Divan je napor opisati povijest Domovine” Ovidije, Tristia, ІІ. knjiga, stih 322       Događaj kojeg želim da se prisjetimo jest smrt cara Samuila, uzrokovana porazom bugarske vojske u Belasičkoj bitci. Na prvi pogled, nije teško sažeto i jasno pričati o jednoj izgubljenoj bitci i o smrti ... Nastavi1000 godina od bitke kod sela Ključ (Belasičke) i smrti bugarskog cara Samuila

Razgovor s g. Raškom Ivanovim, predsjednikom Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj, povodom deset godina časopisa “Rodna riječ”

Gospodine Ivanov, ove godine navršava se 10 godina od izlaska prvog broja časopisa Nacionalne zajednice Bugara „Rodna riječ“. Vi ste njegov inicijator i realizator pa Vas molim da našim čitateljima ispričate o počecima i nastajanju časopisa. Ideja o časopisu u mislima mi je bila negdje iza 2000. g., kad smo poslije osnutka crkvene općine dobili ... NastaviRazgovor s g. Raškom Ivanovim, predsjednikom Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj, povodom deset godina časopisa "Rodna riječ"

Nadja Kovačeva, prva bugarska operna pjevačica na sceni La Scale

Čak i čitatelji koji nisu veliki ljubitelji operne umjetnosti sigurno znaju za jedno od najvećih svjetskih opernih kazališta – La Scalu u Milanu, Italija. Otvoreno je 3. kolovoza 1778. g. izvedbom opere Antonija Salierija Europa riconosciuta. Nakon 1830. godine La Scala postaje jedna od najpopularnijih opernih scena u Italiji i mjesto za premijere najpopularnijih talijanskih ... NastaviNadja Kovačeva, prva bugarska operna pjevačica na sceni La Scale

Jedna bugarska ruža za 100. obljetnicu rođenja Marijane Radev

Bugari u Hrvatskoj ponovo imaju razlog za obilježavanje iznimne obljetnice. Godinu dana poslije obilježavanja 100. obljetnice stvaranja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke) Nikole Atanasova, u studenome 2013. bit će 100 godina od rođenja velike operne umjetnice Marijane Radev. Marijana Radev je u Bugarskoj gotovo nepoznata i to stoga što je svu svoju stvaralačku karijeru gradila i ... NastaviJedna bugarska ruža za 100. obljetnicu rođenja Marijane Radev

Car Boris I. – pokrstitelj i prosvjetitelj

U bugarskoj povijesti mnogo je sudbonosnih trenutaka. U većini slučajeva nju su vodili zaslužni, snažni ljudi. Poslije kana Asparuha, osnivača bugarske države, neosporno je takav bio kan Boris (Bogor, Bogoris), koji je na bugarsko prijestolje došao 852. g. Sudbina je odredila da Boris obavi dva povijesna čina – pokrštavanje i prosvjećivanje bugarskog naroda. Ovi događaji ... NastaviCar Boris I. – pokrstitelj i prosvjetitelj