KNJIŽEVNICE SVETLA GEORGIEVA I VALENTINA RADINSKA U ZAGREBU

U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, 29. svibnja održao se susret poštovatelja bugarske književnosti i suvremenih bugarskih autora. Naime, gošće Društva bile su književnice, pjesnikinje Svetla Georgieva i Valentina Radinska. Organizaciju susreta istaknutih bugarskih autorica sa zagrebačkom publikom pomogla je Nacionalna zajednica Bugara u Hrvatskoj. Gošće su pozdravili gđa Diana Glasnova, tajnica Nacionalne zajednice Bugara ... NastaviKNJIŽEVNICE SVETLA GEORGIEVA I VALENTINA RADINSKA U ZAGREBU

OTKRIVEN SPOMENIK IVANU VAZOVU U ZAGREBU

U Zagrebu je danas, 26. svibnja, otkriven spomenik Ivanu Vazovu, bugarskome pjesniku, piscu, „patrijarhu bugarske književnosti“. Poprsje velikog bugarskog književnika otkrili su bugarski premijer g. Bojko Borisov i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova gđa Marija Pejčinović Burić. Poticaj postavljanju spomenika Ivanu Vazovu u hrvatskoj prijestolnici došao je iz Veleposlanstva Republike Bugarske u Zagrebu. Poprsje ... NastaviOTKRIVEN SPOMENIK IVANU VAZOVU U ZAGREBU

ČITAJTE BOTEVA!

OPROŠTAJ Ne plači, majko, ne tuguj, što hajduk, eto, postadoh, hajduk, majko, buntovnik, što tebe jadnu ostavih za prvim čedom da žališ! Već kuni, majko, proklinji taj turski crni udes naš, što sve nas mlade odagna u gorku zemlju tuđinsku – da po njoj jadni lutamo od nemila do nedraga! Ja znam, da tebi mio ... NastaviČITAJTE BOTEVA!

DIMČO DEBELJANOV (1887. – 1916.) – 130. OBLJETNICA ROĐENJA BUGARSKOG PJESNIKA

DIMČO DEBELJANOV rođen je 28. ožujka 1887. g. u Koprivštici. Bio je posljednje, šesto dijete u obitelji Velje Debeljanova i Cane Ilijeve Stajčine. Kršten je po svom djedu Dinču Debeljanu. God. 1896., poslije očeve smrti obitelj se seli u Plovdiv, kod njegova najstarijeg brata Ivana. Tu se Dinčo upisuje u mušku gimnaziju „Aleksandar I.“, gdje ... NastaviDIMČO DEBELJANOV (1887. - 1916.) - 130. OBLJETNICA ROĐENJA BUGARSKOG PJESNIKA

BOGUMILSTVO

Od davnih vremena bugarski narod prati jedno neobjašnjivo htijenje za prosvjetljenjem. Ovo htijenje svoj je sintetiziran izraz pronašlo u bogumilstvu – bugarskom kulturnom fenomenu, koji je postao temeljem budućoj reformaciji i pojavi mnogih mističnih i ezoterijskih zajednica u Europi. Neosporne su povijesne činjenice koje su dokaz samobitnosti bogumilstva i dubokog traga koji je on ostavio ... NastaviBOGUMILSTVO

BUGARSKI KORIJENI – JULES PASCIN, “PRINC MONTPARNASSEA”

Jules Pascin (Julius Mordechai Pincas) francuski je umjetnik, rođen 31. ožujka 1885. g. u bugarskome gradu Vidinu, na Dunavu. Podrijetlom je sefardski Židov – njegov djed po ocu, Samuel Pincas, oko 1815. – 1820. g. bio je austrijski vice konzul u Vidinu. Otac Julesa Pascina, Mordechai (Marcus) Pincas, bio je trgovac žitom u Ruseu, pa ... NastaviBUGARSKI KORIJENI - JULES PASCIN, "PRINC MONTPARNASSEA"

KOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“

Kad se izgradi most mora se provjeriti – je li dobro napravljen, kako se ne bi urušio kad će njime prolaziti ljudi i automobili, hoće li puno godina koristiti povezivanju ljudi. Kad su tek izgrađenim mostom legendarnog bugarskog graditelja, arhitekta, inženjera, kipara i preporoditelja u punom smislu te riječi prolazili ljudi i automobili, majstor-graditelj legao ... NastaviKOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“

FRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE

Kozmopolitski duh Franje Bučara zajamčen je već njegovim rođenjem 25. studenoga 1866. godine u Zagrebu – njegov otac je Slovenac, a majka Hrvatica. I obrazovanje mu je svestrano. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u svome rodnom gradu, potom studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je nastavio u Beču. Tijekom studija uči ... NastaviFRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE

24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

Svake godine u svibnju Bugari pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje god postoje Bugari je 24. svibnja – Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda prvi ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI