KOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“

Kad se izgradi most mora se provjeriti – je li dobro napravljen, kako se ne bi urušio kad će njime prolaziti ljudi i automobili, hoće li puno godina koristiti povezivanju ljudi. Kad su tek izgrađenim mostom legendarnog bugarskog graditelja, arhitekta, inženjera, kipara i preporoditelja u punom smislu te riječi prolazili ljudi i automobili, majstor-graditelj legao ... NastaviKOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“

FRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE

Kozmopolitski duh Franje Bučara zajamčen je već njegovim rođenjem 25. studenoga 1866. godine u Zagrebu – njegov otac je Slovenac, a majka Hrvatica. I obrazovanje mu je svestrano. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u svome rodnom gradu, potom studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je nastavio u Beču. Tijekom studija uči ... NastaviFRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE

24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

Svake godine u svibnju Bugari pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje god postoje Bugari je 24. svibnja – Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda prvi ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

RAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR

Poštovana akademkinjo Nazor, prošle godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilježila je Vaš osamdeseti rođendan. Recite, molim Vas, od kada surađujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju? Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mlađim kolegama Margareti Dimitrovo j i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga rođendana prikazali ... NastaviRAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR

BUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN

Malo poznata činjenica u biografiji najistaknutije hrvatske pjesnikinje druge polovice XX. stoljeća, Vesne Parun, jest da je od 1962. do 1967. godine živjela u Bugarskoj. Tu prvi put piše putopise, stvara prijateljstva s bugarskim intelektualcima-disidentima, poput Radoja Ralina, Blage Dimitrove i prevoditelja Ganča Savova. Tu se zaljubljuje, pati, plače i smije. Vesna Parun uči bugarski ... NastaviBUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN

165. godina od rođenja Ivana Vazova

Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova

170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)

Banatski Bugari pripadaju jednoj od najzanimljivijih zajednica među Bugarima izvan domovine, Bugarima u tuđini. Ova zajednica rimokatoličke vjeroispovijesti nastala je u razdoblju od 1738. do 1896. g., u granicama Habsburške Monarhije, u povijesno-zemljopisnome području Banata. Prirodne zemljopisne granice Banata su: na jugu Dunav, na sjeveru rijeka Mureš (Moriš), na zapadu Tisa, na istoku planinski lanci ... Nastavi170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)

JOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD

    U golemoj knjizi-spomenici Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski god. 1850.-1900., koju je svome biskupu posvetilo svećenstvo i povjereno mu stado, svestrano se opisuje đakovačka biskupija, njezina povijest i suvremenost, a zatim biskupov crkveni, društveni i politički rad i djelovanje. Posebice se u drugom dijelu knjige opisuje biskupov odnos prema slavenskim narodima, ... NastaviJOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD

200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“ Josip Juraj Strossmayer Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja ... Nastavi200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

PROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“

Ovo je, u jednom razgovoru prije nekoliko godina, povodom 24. svibnja, rekla svjetski poznata lingvistica, semiotičarka (semiotika – znanost o znakovima u komunikaciji među ljudima), psihoanalitičarka, književna kritičarka i romanistica prof. Julija Krsteva. A njoj se može vjerovati i moramo se ponositi našom pismenošću i kulturom, našim prinosom svjetskoj znanosti i našim visoko uvažavanima i ... NastaviPROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“

Varna – morska prijestolnica Bugarske i kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.

Osnovna koncepcija Slogan kandidature grada Varne za Europsku prijestolnicu kulture je „Pristanište inspiracije / Port of Inspiration“. On sadržava ideju o dvama osnovnim elementima naše morske prijestolnice – o obali, pristaništu, tom zaštićenom području o kojem sanja svaki drski moreplovac, i o uzletu nadahnuća.   Osnovno težište kandidature Varne je stvaranje povjerenja kroz kulturu. Povjerenje ... NastaviVarna – morska prijestolnica Bugarske i kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.

Plovdiv – „Grad od Boga stvoren u trenutku sunčeva raspoloženja“

  Osnovna koncepcija Slogan pod kojim se Plovdiv, najstariji živući grad u Europi, kandidira za naslov Europske prijestolnice kulture 2019. g. je „Plovdiv zajedno“. Na logotipu „Plovdiv Together 2019.“, riječ together ispisana je šarenim bojama, simbolizirajući raznolikost, i zaobljenim, mekim slovima, od kojih svako postaje dio sljedećeg i koja pozivaju na dobru volju i prijateljstvo. ... NastaviPlovdiv – „Grad od Boga stvoren u trenutku sunčeva raspoloženja“