DIMČO DEBELJANOV (1887. – 1916.) – 130. OBLJETNICA ROĐENJA BUGARSKOG PJESNIKA

DIMČO DEBELJANOV rođen je 28. ožujka 1887. g. u Koprivštici. Bio je posljednje, šesto dijete u obitelji Velje Debeljanova i Cane Ilijeve Stajčine. Kršten je po svom djedu Dinču Debeljanu. God. 1896., poslije očeve smrti obitelj se seli u Plovdiv, kod njegova najstarijeg brata Ivana. Tu se Dinčo upisuje u mušku gimnaziju „Aleksandar I.“, gdje ... NastaviDIMČO DEBELJANOV (1887. - 1916.) - 130. OBLJETNICA ROĐENJA BUGARSKOG PJESNIKA

BOGUMILSTVO

Od davnih vremena bugarski narod prati jedno neobjašnjivo htijenje za prosvjetljenjem. Ovo htijenje svoj je sintetiziran izraz pronašlo u bogumilstvu – bugarskom kulturnom fenomenu, koji je postao temeljem budućoj reformaciji i pojavi mnogih mističnih i ezoterijskih zajednica u Europi. Neosporne su povijesne činjenice koje su dokaz samobitnosti bogumilstva i dubokog traga koji je on ostavio ... NastaviBOGUMILSTVO

BUGARSKI KORIJENI – JULES PASCIN, “PRINC MONTPARNASSEA”

Jules Pascin (Julius Mordechai Pincas) francuski je umjetnik, rođen 31. ožujka 1885. g. u bugarskome gradu Vidinu, na Dunavu. Podrijetlom je sefardski Židov – njegov djed po ocu, Samuel Pincas, oko 1815. – 1820. g. bio je austrijski vice konzul u Vidinu. Otac Julesa Pascina, Mordechai (Marcus) Pincas, bio je trgovac žitom u Ruseu, pa ... NastaviBUGARSKI KORIJENI - JULES PASCIN, "PRINC MONTPARNASSEA"

KOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“

Kad se izgradi most mora se provjeriti – je li dobro napravljen, kako se ne bi urušio kad će njime prolaziti ljudi i automobili, hoće li puno godina koristiti povezivanju ljudi. Kad su tek izgrađenim mostom legendarnog bugarskog graditelja, arhitekta, inženjera, kipara i preporoditelja u punom smislu te riječi prolazili ljudi i automobili, majstor-graditelj legao ... NastaviKOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“

FRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE

Kozmopolitski duh Franje Bučara zajamčen je već njegovim rođenjem 25. studenoga 1866. godine u Zagrebu – njegov otac je Slovenac, a majka Hrvatica. I obrazovanje mu je svestrano. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u svome rodnom gradu, potom studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je nastavio u Beču. Tijekom studija uči ... NastaviFRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE

24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

Svake godine u svibnju Bugari pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje god postoje Bugari je 24. svibnja – Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda prvi ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

RAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR

Poštovana akademkinjo Nazor, prošle godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilježila je Vaš osamdeseti rođendan. Recite, molim Vas, od kada surađujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju? Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mlađim kolegama Margareti Dimitrovo j i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga rođendana prikazali ... NastaviRAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR

BUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN

Malo poznata činjenica u biografiji najistaknutije hrvatske pjesnikinje druge polovice XX. stoljeća, Vesne Parun, jest da je od 1962. do 1967. godine živjela u Bugarskoj. Tu prvi put piše putopise, stvara prijateljstva s bugarskim intelektualcima-disidentima, poput Radoja Ralina, Blage Dimitrove i prevoditelja Ganča Savova. Tu se zaljubljuje, pati, plače i smije. Vesna Parun uči bugarski ... NastaviBUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN

165. godina od rođenja Ivana Vazova

Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova

170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)

Banatski Bugari pripadaju jednoj od najzanimljivijih zajednica među Bugarima izvan domovine, Bugarima u tuđini. Ova zajednica rimokatoličke vjeroispovijesti nastala je u razdoblju od 1738. do 1896. g., u granicama Habsburške Monarhije, u povijesno-zemljopisnome području Banata. Prirodne zemljopisne granice Banata su: na jugu Dunav, na sjeveru rijeka Mureš (Moriš), na zapadu Tisa, na istoku planinski lanci ... Nastavi170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)

JOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD

    U golemoj knjizi-spomenici Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski god. 1850.-1900., koju je svome biskupu posvetilo svećenstvo i povjereno mu stado, svestrano se opisuje đakovačka biskupija, njezina povijest i suvremenost, a zatim biskupov crkveni, društveni i politički rad i djelovanje. Posebice se u drugom dijelu knjige opisuje biskupov odnos prema slavenskim narodima, ... NastaviJOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD

200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“ Josip Juraj Strossmayer Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja ... Nastavi200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA